Sirijski Druzi zatražili od Izraela da ih pripoji zbog straha od nove vlasti
Šest druških sela na jugu Sirije formalno je zatražilo aneksiju od strane Izraela, navodeći strah od progona i nesigurnosti nakon kolapsa Assadovog režima.
Tokom sastanka održanog u regiji Jabal al-Šeik, lideri druzijske zajednice izjavili su svoju namjeru da se odupru novoj vlasti i predložili su aneksiju izraelski kontrolisanom Golanskom visoravni. Ovaj presedan dolazi u trenutku kada se Druzi, historijski lojalni Assadovom režimu, suočavaju s egzistencijalnom dilemom pod novim vodstvom u Siriji.
Druzi, ezoterična monoteistička zajednica, odavno slijede tradiciju odanosti vladajućoj vlasti država u kojima žive. Ovo je rezultiralo podijeljenim lojalnostima od Šestodnevnog rata 1967. godine, pri čemu su porodice podijeljene duž linije prekida vatre između Sirije i Izraela. Međutim, Druzi u Siriji sada strahuju za svoju sigurnost, ukazujući na brutalne akcije islamističkih frakcija protiv manjina tokom građanskog rata.
Videozapisi koji kruže društvenim mrežama prikazuju lokalnog dostojanstvenika kako se obraća okupljenima, izjavljujući: “Ako moramo birati, izabrat ćemo manje zlo – pripojiti se izraelskom Golanu!” Govornik je opisao Izrael kao sigurniju alternativu islamističkim naoružanim grupama, koje je optužio da prijete njihovim obiteljima i zajednicama.
Historijski kontekst
Prije sirijskog sukoba, druzijska populacija u Siriji brojala je otprilike 700.000, čineći 3 posto stanovništva. Koncentrirani u guverneratu Suvejda i oko Damaska, zajednica je također održavala manja naselja na planini Hermon i u Idlibu. Međutim, rat je značajno pogodio Druze, s masakrima i terorističkim napadima koji su naglašavali njihov nesiguran položaj.
Značajni incidenti uključuju masakr u Kalb Loze 2015. godine, kada je ubijeno 20-24 Druza, te ISIS-ov napad na Suvejdu 2018. godine, u kojem je stradalo najmanje 258 ljudi. Rat je također doveo do formiranja druzijskih milicija, poput Jaysh al-Muwahhidina, koje su bile povezane s Assadovim snagama.
Druzi su etno-religijska zajednica čiji se korijeni nalaze na Bliskom istoku. Njihova religija, poznata kao druzizam, potekla je iz ismailitskog šiitskog islama u 11. stoljeću, ali se razvila u jedinstvenu i zatvorenu monoteističku vjeru. Osnivač druzizma bio je Hamza ibn Ali ibn Ahmad, a ključni teološki tekstovi ove religije poznati su kao “Epistole mudrosti” (Rasa'il al-Hikma). Njihova vjera uključuje elemente islamskog misticizma, neoplatonizma, grčke filozofije, hinduizma, pa čak i gnosticizma, što je čini složenom i tajnovitom.
Religija Druza je strogo ezoterična, što znači da je njeno pravo učenje poznato samo manjini unutar zajednice – vjerskoj eliti poznatoj kao ‘uqqāl (mudraci). Većina pripadnika zajednice, poznata kao džuhhāl (neupućeni), ne prakticira aktivno teološke aspekte vjere. Druzi vjeruju u reinkarnaciju, božansku jedinstvenost i duhovnu povezanost svih ljudi. Njihova religija nema propisane obrede poput molitve ili posta u tradicionalnom islamskom smislu, a pripadnicima drugih religija nije dopušten prelazak u druzizam.
Druzi se prvenstveno nalaze u Libanu, Siriji i Izraelu, s manjim zajednicama u Jordanu i dijaspori. Zbog svoje filozofije lojalnosti vladajućim vlastima u zemljama u kojima žive, često su igrali ključne političke uloge, ali i nastojali očuvati svoju neutralnost tokom sukoba. Unatoč tome, tokom historije često su se suočavali s progonom i diskriminacijom, što je dodatno učvrstilo njihovu unutrašnju koheziju i privrženost zajednici. Druzi su poznati i po izuzetnom naglasku na obrazovanje i očuvanje kulturnog identiteta, što im omogućava da održe svoj specifičan način života i vjeru kroz stoljeća.
Odgovor Izraela
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu nedavno se sastao sa šejhom Mawafekom Tarifom, duhovnim vođom izraelske druzijske zajednice, kako bi razgovarali o sigurnosti druzijskih populacija na jugu Sirije. Izrael je pojačao svoje položaje na Golanskoj visoravni, uključujući raspoređivanje snaga u Haderu, druzijskom selu na sirijskoj strani. Ovo područje se smatra tampon-zonom protiv prodora ekstremista.
Dok druzijski zahtjev naglašava želju zajednice za sigurnošću i reunifikacijom s rodbinom u Izraelu, njegova implementacija predstavlja pravne i političke izazove. Izrael nema formalni mehanizam za aneksiju stranih teritorija i njihovih populacija, a takav potez vjerovatno bi izazvao kritike susjednih država i međunarodnih tijela.
