Analizom smo utvrdili da je ekonomski pritisak na potrošače postao znatno izraženiji, uz značajan rast u gotovo svim segmentima života
Kako preživjeti od prvog do prvog? Pitanje je ovo koje se, sudeći po reakcijama, javlja u glavi velike većine stanovnika u Bosni i Hercegovini.
Nije nova informacija a ni teško izračunati da potrošačka korpa koja za novembar ove godine iznosi 3.107,50 KM pokriva tek 44,05 posto prosječne plate. Ako govorimo o minimalnoj prosječnoj plati pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe je 19,92 posto.
Za cijene u 2024. godini građanima nisu potrebne institucije da bi znali koliko je nešto skuplje, osjete to svakim danom od trenutka kad se probude do odlaska na počinak. Samo bivstvovanje postalo je luksuz. Osjete, žale se, dozivaju ali niko ko bi trebao ne čuje.
Kako bi imali jasnu percepciju kad se govori o poskupljenju analizirali smo prosječne cijene Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine iz oktobra 2019. godine i oktobra 2024. godine.
Analizom smo utvrdili da je ekonomski pritisak na potrošače postao znatno izraženiji, uz značajan rast u gotovo svim segmentima života.
Meso neće moći jesti bilo ko
Jedan od najosjetljivijih sfera života za građane svakako je tržište hrane. Prema podacima, cijena osnovnih namirnica u Bosni i Hercegovini 2024. godine bilježi značajan skok u odnosu na 2019. godinu. Na primjer, kilogram riže, koji je u oktobru 2019. godine koštao 3 KM, danas se prodaje za 4,7 KM. Ovaj porast od 57 posto jasno ukazuje na značajno poskupljenje, a još dramatičniji rast prisutan je u cijeni mesa. Kilogram junetine bez kosti 2019. godine stajao je 13,3 KM, a sada ta cijena iznosi 20,7 KM, što predstavlja rast od gotovo 56 posto. Svježa piletina također nije izuzetak: cijena je porasla sa 4,5 KM na 6,7 KM, odnosno za 48 posto.
Sličan trend nastavlja se i kod drugih osnovnih proizvoda. Litar mlijeka, koji je 2019. godine koštao 1,4 KM, danas se prodaje za 2,3 KM, što predstavlja povećanje od 64 posto. S obzirom na to da je mlijeko osnovna stavka u prehrambenom režimu mnogih domaćinstava, ovakav rast cijene predstavlja dodatni finansijski pritisak na građane. Cijena ulja, koja je sa 1,9 KM porasla na 2,7 KM, kao i cijena jaja (od 0,30 KM na 0,40 KM), također nisu zanemarive stavke u budžetu domaćinstava.
Daleko smo od zdravog života
Voće i povrće, koje često može biti osjetljivo na sezonske promjene i vremenske uvjete, također bilježe rast cijena.
Kilogram jabuka je sa 1,4 KM porastao na 2,2 KM, dok su banane sa 2,2 KM sada 2,7 KM. Udio porasta cijena u voću i povrću ukazuje da finansijski pritisak nije samo na određene vrste namirnica, već obuhvata cijeli prehrambeni sektor.
Kilogram šećera je skuplji za 0,6 KM te je 2019. godine koštao 1,2 KM, a sada košta 1,8 KM. Prosječna cijena za jedan kilogram mljevene kafe danas iznosi 20,8 KM dok je 2019. za istu kilažu cijena bila 13,10 KM.
Skuplje taksi usluge, vrtić i higijenski ulošci
Poskupljenje osnovnih proizvoda direktno se odražava na šire društvene promjene. Na primjer, cijena taksi usluga porasla je sa 1,5 KM na 2,1 KM po kilometru, što je poskupilo uslugu koja je često nužna za one koji nemaju druge opcije prevoza, posebno u gradovima.
Također, mjesečne uplate za vrtić porasle su sa 185,2 KM na 235,7 KM, što predstavlja značajan udarac za roditelje koji šalju djecu u vrtiće, a istovremeno se suočavaju s ranije navedenim rastućim troškovima života.
Za mnoge porodice, jedan od najočiglednijih pokazatelja poskupljenja postali su troškovi za higijenske proizvode.
Za primjer ćemo samo uzeti cijenu pakovanja higijenskih uložaka koja je skočila sa 1,6 KM na 3,4 KM, gotovo dvostruko.
Manje kupanja, više gladi
Osim što bi mogli biti gladni moglo bi se desiti i da se manje kupamo.
Kilogram toaletnog sapuna 2019. godine koštao je 11,10 KM dok danas za isti sapun morate platiti 17,10 KM.
Obećanje ludom radovanje
Za samo nekoliko dana ulazimo u novu godinu a već u ovoj znamo koliko težak život nas očekuje u narednoj 2025. godini. Klišej čestitanja Nove godine uz nadu i želju za zdravlje, sreću i novac sada će dobiti više na težini. Kada nekome čestitate, o tome stvarno u tom trenutku ćete i misliti.
Dok slušamo novo obećanje, nakon lažnog kojeg smo imali uoči dočeka 2024. godine, o povećanju plaća imamo iskustvo više i znamo da se neće promijeniti ništa. Vlast je zaboravila građane, a kako i ne bi kada ih nisu birali već su izabrani od druge države.
“Uzdaj se u se i u svoje kljuse” – će biti izreka koja će nam vjerovatno najviše pomoći u novoj 2025. godini.
