Na sastanku Energetske zajednice u Beču, koji je održan 12. decembra, Bosna i Hercegovina je tražila da se preko ove organizacije traži od Evropske komisije odlaganje primjene takse CBAM, koja bi trebalo da počne 1. januara 2026. godine.
– Reklama –
Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH i ovogodišnji predsjedavajući Energetske zajednice, istakao je da su na sastanku predložili da preko Energetske zajednice traže od Evropske komisije da se primjena CBAM-a odloži, s obzirom na specifičnosti svih aktivnosti koje sprovode, ne samo BiH, nego i ostale zemlje.
Podsjećamo, ova taksa počinje sa primjenom 1. januara 2026. godine, te predstavlja dodatni namet na uvoz cementa, željeza, čelika, aluminijuma, đubriva i električne energije u Evropsku uniju iz zemalja koje ne oporezuju emisije CO2.
– Reklama –
Tako bi uvođenje ove takse pogodilo firme iz Albanije, BiH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i samoproglašenog Kosova koje izvoze robu u EU.
Najveći problem što se tiče BiH je izvoz električne energije, te bi dodatni nameti na izvoz učinili domaću struju preskupom za evropsko tržište, odnosno nekonkurentnom, te bi to povećalo cijenu struje domaćem stanovništvu.
“Pokazali smo snagu koordinacije aktivnosti entitetskih ministarstava tako što smo na sastanku predložili da preko Energetske zajednice tražimo od Evropske komisije da se primjena CBAM-a odloži, s obzirom na specifičnosti svih aktivnosti koje sprovodimo, ne samo mi u BiH, nego i ostale zemlje”, rekao je Košarac za Balkan Green Energy News.
Dodao je da je razlog zahtjeva da se odloži primjena CBAM-a to da domaći izvoznici i dalje mogu da izvoze u EU bez plaćanja karbonskih taksi.
Na ovom sastanku je i Crna Gora tražila da se vremenski ograniči odlaganje primjene CBAM-a do spajanja njihovog tržišta sa evropskim, što se očekuje u zadnjem kvartalu 2026. godine.
Stručnjak za energetiku iz Sarajeva Almir Bečarević rekao je za “Nezavisne novine” da pozdravlja taj zahtjev BiH jer jednostavno nismo spremni za uvođenje ove takse.
“Ona bi drastično uticala na povećanje cijena električne energije. Koliko će to biti uspješno, odnosno da li će se uvažiti zahtjev BiH, teško je reći. Vidjećemo u narednom periodu da li će nam se ispuniti ovaj zahtjev. Jedna veoma bitna stvar je ta da mi ništa ne radimo i da se uopće ne pripremamo za to, a takse će sigurno doći jednog dana, sad da li 1. januara 2026. godine ili nekog drugog datuma”, kazao je Bečarević.
Na pitanje da li BiH može ispuniti uslove za izvoz električne energije u EU, a da ne plaća ove takse ukoliko se CBAM bude primjenjivao od 2030. godine, Bečarević odgovara da je to nemoguće.
“Mi smo još bazirani na termoelektrane na ugalj, posebno ‘Elektroprivreda BiH’, gdje se sada već 80 odsto struje proizvodi iz uglja, a 20 odsto ili čak manje iz hidroenergije. Teško je očekivati da obnovljivi izvori energije zamijene ugalj u tako kratkom periodu jer 2030. godina nije daleko, to je veoma blizu. Takse će doći kad-tad i one će biti u proizvodnoj cijeni svake elektroprivrede i logično je da će onda ići dalje sa povećanjem cijena električne energije”, naglasio je Bečarević.
