Bosna nastavlja živjeti. Imala je toliku nezavisnost da su Bosnom u 17. stoljeću upravljalo 12 kapetana, a krajem 18. stoljeća bilo ih 32.
U vrijeme osmanske vladavine Osmanlije su oblikovale urbanizam i arhitekturu, ostavljajući veliki trag u Bosni i Hercegovini.
Arheolog Adnan Muftarević bio je naš gost sa kojim smo putovali kroz historiju BiH i dotakli se perioda Osmanlija.
– Osmanski period je jedan veoma čudan period na ovim prostorima. Osmanlije donose nešto novo. Osvajanje Bosanskog kraljevstva, čut ćemo od historičara u regiji, da je uništeno Bosansko kraljevstvo ali Bosna kao država nikad nije prestala postojati – navodi Muftarević.
Priča da kad je sultan Fatih osvojio Kraljevstvo Bosnu, proglasio je Matiju Tvrtkovića/Ostojića kraljem Bosne. Taj Matija se navodi kao Matija Šabančić i bio je oženjen Turkinjom.
– Bosna kao kraljevstvo i dalje postoji. Kad je on umro 1470. i tada Sultan Fatih traži da mu se u Istanbul posalje 700 Bošnjana na obuku da nasave da vode svoju državu. On bira drugog Matiju Hrvatinića za kralja i proglašava ga kraljem Bosne. On 1472. počne da sarađuje sa Mađarima, što je sultana iznenadilo. Proglašava Bosnu sandžakom, a kasnije postaje ejalet. Ejalet je bila najveća upravna jedinica u Osmanskom carstvu. Bosna nastavlja živjeti. Imala je toliku nezavisnost da su Bosnom u 17. stoljeću upravljalo 12 kapetana, a krajem 18. stoljeća bilo ih 32 – priča naš gost.

Pojašnjava da je to značilo da su od 32 kapetana svi bili domaći. Narod voli da sa njim upravlja domaći čovjek. To je porta znala i imali su takvu politiku da su birali i ugledne vezire. Oni su vodili carstvo. Nekad su imali manje, a nekad veće ovlasti.
– BiH je kao država imala jednu pauzu nekih 14 godina, kad se uvode banovine i tad ni jedna od republika u području bivše Jugoslavije nije postojala, bile su banovine. Državnost BiH se obnavlja u Mrkonjić Gradu ‘43. Sem mogućnosti obrazovanja i napredovanja u službi i obrazovanju, dali smo veliki svoj utjecaj u kulturi, tradiciji, napravili smo simbiozu karakterističnu samo za nas. To je osobina velikih imperija da stvaraju svoju civilizaciju. Svi narodi imaju svoje kulture, a spoj više kultura daje civilizaciju – pojašnava Muftarević.


