Ovog puta Bosnić se osvrnuo na mistični izvor informacija o državi Bosni i Hercegovini ali i njenom najvećem blagu
Bosanskohercegovački novinar i publicist Ahmed Bosnić govorio je o svečanom danu za državu Bosnu i Hercegovinu ali i njenim vrijednostima.
Ovog puta Bosnić se osvrnuo na mistični izvor informacija o državi Bosni i Hercegovini ali i njenom najvećem blagu koje potvrđuje njeno postojanje stećci i piramide u Visokom.
– Kad dođu novembarski praznici i kad cijela Bosna cvjeta i slavi. Običnom se nameću neka sjećanja, zapravo, cijela Bosna me podsjeća na neka moja putovanja recimo po Tibetu koji je jednako nepoznat kao što je i Bosna, zapravo, nepoznata zemlja. O njoj se doduše mnogo piše, objavljuju se knjige znanstvenika različitih profila ali zapravo niko pouzdano ne zna historiju Bosne i Hercegovine.
Bosnić je ovom prilikom poručio da bi možda bilo najveća vrijednost da se jedan mladi znanstvenik upusti u tu avanturu da istraži Bosnu i Hercegovinu onakvu kakva jeste zapravo bila, a ne kako su o njoj pisali različiti autori i u Evropi a i u nas.
-Bosna zapravo je nepoznata zemlja, tera inkognito kako su je u sednjem vijeku i tretirali Evropljani. Ona je kroz cijelo vrijeme zapravo bila veoma značajna zemlja ali o njoj su pisali i drugi oni koji su imali interesa da je predstave ovakvom ili onakvom – kazao je Bosnić i dodao:
– Kad govorimo o nepoznatoj Bosni reći ću i u ovom vremenu, koliko Bosanaca i Hercegovaca poznaje vrijeme stećaka, ima jedan turistički bedeker evropski iz 1922. godine koji govori o Bosni upravo tako kao nepoznatoj zemlji, kao zemlji koja je spremna na svakojaku avanturu i u njoj bilježe turistički autori iz Pariza da u Bosni je rasijano preko 77.000 stećaka. Dakle, u to vrijeme taj podatak je bio aktuelan. Pitam se koliko danas ljudi ili koliko uopće imamo registrovanih stećaka? To je jedan nepoznati svijet, jedna vrijednost koju nemaju druge zemlje. Imamo s druge strane već gotovo dvadeset godina piramide u Bosni i Hercegovini i siguran sam u to mnoštvo ljudi sa diplomama, pa rekao bih i profesora i akademika, nije još bilo u Visokom da obiđe to što je baština Bosne i Hercegovine. Možda i najveća i najvrijednija baština Bosne i Hercegovine. Bosanske piramide zapravo kriju pravu memoriju Bosne i Hercegovine i sigurno je da će se još decenijama istraživati i dokazivati da su zapravo djelo ljudskih ruku, staro između 30 i 34 hiljade godina.
Na kraju je zaključio kako zna da će njegov mali izbor spomenika BiH mnogi osporavati.
-Čast izuzecima svakako i njih ima mnogo, Bosanske piramide Sunca zato imaju svoju budućnost a već gotovo je cijeli svijet priznaje da zapravo one postoje i da ih treba u buduće još strasnije istraživati.
