U redovitom izvještaju o klimatskim promjenama i razvoju koji se odnosi na BiH, Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Kosovo, Svjetska banka ističe kako će ova ulaganja ublažiti učinke šokova i stresa povezanih s klimatskim promjenama.
Navode i kako takva ulaganja u prilagodbu donose trostruku korist i to zbog izbjegnutih gubitaka, ubrzanog gospodarskog potencijala i pojačanih društvenih i ekoloških popratnih koristi uz povrat koji se procjenjuje na oko četiri dolara za svaki uloženi dolar.
Analitičari WB procijenili su kako bi štete prouzročene klimatskim promjenama do 2050. mogle smanjiti ekonomiju Bosne i Hercegovine odnosno njen bruto domaći proizvod (BDP) za čak 14 posto.
Samo ta zemlje mora računati da će u zaštitu od klimatskih promjena u narednom desetljeću trebati uložiti čak 6,8 milijardi dolara.
Dokument WB je objavljen neposredno nakon što su u listopadu razorne poplave pogodile dijelove BiH pri čemu je poginulo 27 njenih stanovnika a preliminarne procjene govore kako je materijalna šteta veća od 100 milijuna eura.
“Klimatske promjene ne predstavljaju samo okolišni izazov nego i izravnu prijetnju ekonomskoj stabilnosti, javnom zdravlju i socijalnom blagostanju BiH”, izjavio je Christopher Sheldon, voditelj ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru upozorivši kako su nedavne poplave dokaz kakve opasne posljedice donose klimatske promjene.
S obzirom da su poplave uzrok preko 90 posto šteta povezanih s klimom, u izvještaju WB istaknuta je potreba za rješenjima temeljenim na prirodi kao što su obnova poplavnih ravnica i očuvanje tresetišta radi povećanja otpornosti i poticanja ekonomskog rasta.
Pravodobna ulaganja u prilagođavanje klimatskim promjenama, naročito u infrastrukturu za zaštitu od poplava, u velikoj mjeri mogu zaštititi gospodarstvo i ujedno smanjiti gubitak BDP-a te istodobno osigurati otvaranje radnih mjesta i povećati prilike za trgovinu.
“Projekcije pokazuju da svaki euro potrošen na prilagođavanje klimatskim promjenama ostvaruje povrat do deset eura što ukazuje na velike ekonomske koristi takvih inicijativa”, stoji u izvještaju.
Svjetska banka podsjeća i na nužnost tranzicije na smanjenje emisije ugljika kroz proizvodnju energije odnosno dosezanje nulte emisije do 2050. To uključuje napuštanje proizvodnje električne energije iz ugljena, povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, kao što su sunce i vjetar, te poboljšanje energijske efikasnosti u brojnim sektorima.
