Ekonomisti čekaju zvanični dokument i uredbu nakon dogovora na Ekonomsko-socijalnom vijeću Federacije Bosne i Hercegovine
Nakon odluke Vlade FBiH da će refundirati i subvencionirati doprinose u iznosu do 304 marke, te da će osloboditi plaćanja dodatnih doprinosa povećanje plata iznad minimalca u visini do 450 maraka, brojna su otvorena pitanja. Kako mjere provesti na tržištu rada, po kojim kriterijima će biti vršena selekcija i isplata, ko će evaluirati zahtjeve za oslobađanje?
Iz Udruženja poslodavaca apeluju na vlast da uskladi budžet sa zaključcima Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH kako bi ublažili negativne efekte povećanja minimalca. U utorak je budžet na Zastupničkom domu, u četvrtak je Dom naroda, u petak Ekonomsko-socijalno vijeće, a potom i Vlada Federacije.
Ekonomisti čekaju zvanični dokument i uredbu nakon dogovora na Ekonomsko-socijalnom vijeću Federacije Bosne i Hercegovine da će Vlada refundirati dio doprinosa. Izvodivost ovih rješenja još stavljaju pod upitnik.
– Hajde da kažemo i da je moguće tehnički sa strane budžeta. Ukoliko uđemo u zamku subvencija, to znači da se moraju nekakvi pozivi raspisivati, da se moraju uspostavljati neki kriteriji, koji još ne postoje. I da privrednici moraju aplicirati za neka sredstva koja će dobiti za nekoliko mjeseci. Biznis ide, život ide, otkazi idu i to je problem u ovom kontekstu – kaže Admir Čavalić, predsjednik Kluba SBiH u Parlamentu FBiH.
“Ta mjera je veoma teško provodiva. Kada izvučete novčana sredstva, povrat ide po osnovu određenih zahtjeva, potreba – zahtjeva onih koji će tražiti refundiranje tog javnog prihoda”, objašnjava Izudin Kešetović, profesor na Ekonomskom fakultetu UNTZ-a.
Struka doprinose smatra previsokim. Kada već vlast ide na intervenciju, zagovaraju ozakonjenu refundaciju doprinosa kroz Budžet kao bolju opciju.
– To znači da po automatizmu privrednik ništa ne dokazuje, zna se da je bilo značajno povećanje doprinosa, troškova i vrši se refundacija. Od početka naglašava ekonomska struka da ovdje nije problem sam neto iznos koji radnik dobiva – i ne treba biti problem, on treba biti i viši. Od početka je problem što sada naš minimalni bruto iznos je 1744 marke, za 150 maraka skuplji od Češke – dodaje Čavalić.
“Mi imamo izrazito nezadovoljavajući poreski klin. I to je nepovoljno i za poslodavce i za radnike i za ekonomiju i za ukupnu zajednicu”, dodaje Kešetović.
U Službi za zapošljavanje Tuzlanskog kantona tokom januara nije zapažen povećan broj osoba koje se javljaju na evidenciju. Parametri su skoro pa isti kao i u januara prošle godine.
– Iako ima prijava iz radnog odnosa, taj broj je manji nego u januaru prošle godine. Isto je bilo negdje iznad 1800 osoba iz radnog odnosa – navodi Amela Makul, glasnogovornica Službe za zapošljavanje TK-a.
Da treba popraviti životni standard radničke klase svi se slažu. Ali, treba se uhvatiti ukoštac i s problemima novog zapošljavanja, podsticanja rasta produktivnosti i izrade kompletne zakonske regulative u oblasti poreza. Sve što je dogovoreno na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije prije tri dana, konkretizirano će biti u novoj uredbi koju je Vlada najavila prezentirati na narednoj sjednici partnera u ekonomsko-socijalnom dijalogu sljedeći petak, piše Federalna.ba.
