Prema informacijama tog lista koji se poziva na izvore iz crnogorske vlade i na diplomatske izvore, u hrvatskom non-paperu se u desetak tačaka navedi da dvije države trebaju riješiti pitanja vlasništva nad školskim brodom “Jadran”, međusobnog razgraničenja, procesuiranja ratnih zločina, pronalaska nestalih osoba te pitanje imena gradskog bazena u Kotoru koji je nazvan po bivšem vaterpolisti Zoranu Gopčeviću, za kojeg Hrvatska tvrdi da je bio čuvar u logoru “Morinj”.
Sugovornik “Vijesti” iz crnogorske vlade kaže da je Hrvatska u dokumentu napisala da podržava put Crne Gore prema Evropskoj uniji (EU) i da ustraje na “dobrosusjedskim odnosima”, prenosi Hina.
Izvor tog lista tvrdi da je crnogorsko ministarstvo vanjskih poslova tokom ove sedmice odgovorilo, također u formi non-papera, da je Crna Gora, između ostaloga, predložila formiranje radne grupe kako bi se nastavili razgovori o razgraničenju, a da je pitanje o imenu bazena u Kotoru odgovorila je da je to pitanje lokalnih vlasti.
Posebna savjetnica hrvatskog ministra vanjskih poslova Vanda Babić Galić kazala je “Vijestima” da ne može ni potvrditi ni demantirati non-paper.
Non-paper iz Zagreba je stigao uoči potencijalnog “zelenog svjetla” iz EU-a Crnoj Gori da zatvori do kraja godine četiri pregovaračka poglavlja, što bi Hrvatska mogla blokirati, pišu Vijesti.me.
Podgorica pregovara s EU-om od juna 2012. godine i od tada je otvorila sva 33 poglavlja, a privremeno zatvorila tri.
Na pitanje plaše li se hrvatske blokade, glavni crnogorski pregovarač s EU-om Predrag Zenović rekao je nedavno da mora postojati intenzivan dijalog Podgorice i Zagreba.
“Ne bih tu riječ upotrijebio. Mi godinama imamo dobre odnose s Hrvatskom. Oni jesu vidno narušeni u ovim mjesecima unazad, na tome treba raditi i mislim da je dijalog način da dođemo do dogovora. Mora postojati intenzivan dijalog između Podgorice i Zagreba. Siguran sam da MVP i kabinet premijera imaju svoj pristup rješavanju ovog problema”, rekao je Zenović.
“Zahlađenje” odnosa između Crne Gore i Hrvatske počelo je prošle zime nakon što je hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić tokom posjeta Crnoj Gori otkazao susret s crnogorskim kolegom Draganom Krapovićem zbog, kako je objasnio, Krapovićevih stavova o brodu “Jadranu” i spomen-ploči na nekadašnjem logoru Morinj.
Dodatno zaoštravanje odnosa uslijedilo je krajem juna, kad je crnogorski parlament usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i u logorima Dahauu i Mauthausenu.
Hrvatska je burno reagirala na donošenje tog dokumenta, poručivši da žali što je Crna Gora odlučila zanemariti pozive da “ne politizira žrtve Jasenovca”.
Tada je iz hrvatskog MVP-a Crna Gora upozorena da usvajanje ove rezolucije može ugroziti crnogorski put u EU.
Nakon toga je Zagreb je proglasio nepoželjnima predsjednika crnogorskog parlamenta i lidera prosrpske desnice Andriju Mandića, potpredsjednika crnogorske vlade Aleksu Bečića i prosrpskog zastupnika Milana Kneževića zbog “sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa s Republikom Hrvatskom i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”, aludirajući time na odluku da se usvoji rezolucija u Jasenovcu, podsjeća Hina.
(Vijesti.ba)
