Bivši direktor Porezne uprave FBiH ukazao na nužnost sinergije radnika i poslodavaca te sveobuhvatnih reformi
Bivši direktor Porezne uprave Federacije BiH, Šerif Isović, osvrnuo se na aktuelnu temu povećanja minimalne plate na 1.000 KM u FBiH, istaknuvši da je ključno usmjeriti fokus na fiskalne reforme i bolju koordinaciju između radnika i poslodavaca. U svojoj objavi na Facebooku, Isović je naglasio potrebu zajedničkog djelovanja i pritiska na političke institucije.
“Dugo vremena kroz historiju na ovim prostorima prisutna je strategija upravljanja, podčinjavanja i manipulacije taktika zavadi ili podjeli pa vladaj. Upravo zbog ovog zaposleni i poslodavci ne treba da budu u zavadi, pogrešnim i suprotnim stranama. Svaku firmu čine njeni zaposlenici, pa ako imate dobre zaposlenike, imate i uspješne firme koje se razvijaju i rastu. Zaposlenici i njihovi poslodavci ne bi trebali biti na različitim stranama i ponašati se kao neprijatelji, već kao iskreni poslovni partneri. Poslodavci i zaposlenici su ti koji zarađuju novac, pune budžete i ‘hrane’ vlast zbog toga trebaju imati više sinergije u kreiranju dobrih rješenja, a i aktivni u ‘nadzoru’ racionalnog i efektivnog trošenja novca kojim pune javne budžete. I nemoj da šutite kada vlast suprotno zakonu uredbama i zaključcima dozvoljava poreznim obveznicima da vrše isplatu plaća bez poreza i doprinosa…”, napisao je.
“Zaposleni i poslodavci nisu neprijatelji”
Isović je u svom statusu podsjetio da je historijski prisutna strategija zavadi pa vladaj, koja ne bi trebala imati mjesta u savremenom društvu. “Zaposlenici i poslodavci ne bi trebali biti na različitim stranama i ponašati se kao neprijatelji, već kao iskreni poslovni partneri. Poslodavci i zaposlenici su ti koji zarađuju novac, pune budžete i ‘hrane’ vlast. Trebaju zajedno raditi na kreiranju boljih rješenja i nadzoru trošenja javnih prihoda,” istakao je.
Naglasio je da radnici zaslužuju plate koje omogućavaju dostojanstven život, dok poslodavcima treba osigurati ambijent za transparentno i pravedno poslovanje. Također je istakao da minimalna plata ne bi trebala biti razlog za podjele, već motiv za sveobuhvatne reforme.
Poređenje plata u EU i BiH
Isović je podsjetio da su minimalne plate u zemljama EU znatno više nego u BiH, navodeći primjere poput Luksemburga (2.571 EUR), Irske (2.146 EUR), i Njemačke (2.054 EUR). “Minimalna plata od 1.000 KM, iako manja u odnosu na EU zemlje, trebala bi biti poticaj za ozbiljne reforme koje će unaprijediti ekonomiju, pravdu i prosperitet društva,” dodao je.
Naveo je i podatke o rastu minimalne plate u BiH od 2008. do danas, ukazujući na sporo povećanje do 2024. godine i značajan skok u 2025. “Samo iz ove analize jasno je da povećanje minimalne plate bez drugih mjera fiskalne politike nije pravi redoslijed koraka,” naglasio je Isović.
Javna potrošnja i rast prihoda
Govoreći o javnim prihodima, Isović je istakao da će povećanje minimalne plate rezultirati značajnim rastom javnih prihoda, ali i povećanjem troškova za poslodavce. “Mjesečni rast javnih prihoda iznosit će oko 60 miliona KM, dok će godišnji premašiti 720 miliona KM. S druge strane, troškovi poslodavaca povećat će se za preko 2,5 milijarde maraka,” objasnio je Isović.
Potreba za fiskalnim reformama
Isović je naglasio važnost reforme porezne politike koja bi trebala služiti ne samo za ubiranje prihoda, već i za stvaranje boljeg poslovnog ambijenta i poticanje ekonomskog rasta. “Poreska politika treba biti transparentna, pravedna i usklađena s dugoročnim ciljevima. Rast prihoda ne treba da dolazi povećanjem poreza, već smanjenjem sive ekonomije i boljom poreskom disciplinom,” naveo je.
Između ostalog, predložio je konkretne mjere kao što su rasterećenje privrede, smanjenje sivog tržišta, efikasnija kontrola granica, donošenje zakona o porezima i registrima te uvođenje fiskalizacije i digitalizacije.
Zahtjevi za zakonodavne reforme
Isović je na kraju ukazao na neophodnost hitnih zakonodavnih reformi. Pozvao je na veće angažovanje parlamenata i zahtijevao da sjednice budu obavezne najmanje jednom mjesečno, uz uvjet da izostanak sjednica rezultira ukidanjem plata i naknada parlamentaraca.
“Za donošenje zakona potreban je rad parlamenata. Parlamenti bi trebali zasjedati najmanje jednom mjesečno ako nema sjednice ili odsustvo nije opravdano tada nema ni plaća i naknada parlamentarcima. Zato poslodavci i zaposlenici udružite se i zahtijevajte od Parlamenta i Visokog predstavnika g. Christiana Schmidta donošenje zakona kojim treba obavezati parlamente da zasjedaju najmanje jednom mjesečno ako nema sjednica nema ni plaća i naknada”, zaključio je Isović.
