Devet dana nakon prijave Transparency Internationala u BiH i opozicionih predstavnika, Tužilaštvo BiH pokrenulo je prve provjere. Međutim, Naredba o provođenju istrage uslijedila je tek u septembru 2022. godine, nakon što je Dodik izjavio da prisluškuje i ambasadora SAD-a u BiH.
S obzirom na to da je naredba o provođenju istrage donesena s velikim zakašnjenjem, čak dvije godine nakon prijave krivičnog djela, Transparency International BiH smatra da je time izgubljeno dragocjeno vrijeme za prikupljanje dokaza. Prema tužilačkoj odluci, određeni dokazi nisu mogli biti pribavljeni jer se čuvaju najviše godinu dana, što postavlja pitanje zašto je odluka donesena tek nakon dvije godine. Tužilaštvo navodi da je sarađivalo s Obavještajno-sigurnosnom agencijom BiH (OSA), koja je dobila priliku za provjeru navoda, ali bez detaljnog objašnjenja postupka.
“Također, izvršene su provjere u cilju utvrđivanja mogućnosti vještačenja određenog servera preko kojeg se vrše zakonita presretanja telekomunikacija a kako bi se utvrdilo da li na istom postoje zabilježene komunikacije koje ukazuju na eventualno nezakonito presretanje. Navedenim provjerama utvrđeno je da se na serveru čuvaju podaci maksimalno godinu dana kao i da je izuzimanje servera radi pregleda ili vještačenja skoro nemoguće jer bi se na taj način ugrozile sve istrage u kojima je u toku provođenje posebnih istražnih radnji. Naime Zakonito presretanje komunikacija bi moralo biti prekinuto, a ne postoji drugi server”, navodi se u tužilačkoj odluci.
Prema odluci Tužilaštva BiH, u predmetu protiv Milorada Dodika saslušani su brojni svjedoci, ali on sam nije bio ispitivan. Postupajući tužilac imao je mogućnost primjene posebnih istražnih radnji, s obzirom na sumnje za krivično djelo neovlaštenog prisluškivanja i snimanja, ali u odluci nije navedeno da su takve mjere bile preduzete. Transparency International BiH uputio je pritužbu glavnom tužiocu, ističući propuste u postupku.
Među saslušanim svjedocima bili su tadašnji opozicioni poslanici, uključujući Nebojšu Vukanovića, Draška Stanivukovića, Ivanku Marković, Miladina Stanića, i druge. Tužilaštvo je takođe ispitalo tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova RS Dragana Lukača, kojem se Dodik na spornoj sjednici direktno obraćao dok je govorio o navodnom prisluškivanju opozicije i detaljima njihovih telefonskih razgovora.
SIPA je, po nalogu Tužilaštva, provjeravala aktivnosti MUP-a RS vezane za upotrebu opreme za nadzor i tehničko snimanje komunikacija. U martu ove godine, Tužilaštvo je naložilo Graničnoj policiji BiH, SIPA-i i MUP-u RS da istraže da li su telefoni Vukanovića i Stanivukovića bili predmet posebnih istražnih radnji od 2018. do sporne sjednice 2020. godine. Ipak, prema dostavljenim informacijama, telefoni nisu bili pod nadzorom.
Uprkos Dodikovim tvrdnjama da posjeduje telefonski snimak dvojice opozicionara, Tužilaštvo nije pronašlo dokaze koji bi potvrdili postojanje tog snimka. Saslušanja svjedoka također nisu dala jasne odgovore o sadržaju navodno prisluškivanih razgovora.
Zbog nedostatka dokaza, Tužilaštvo je zaključilo da nije moguće dokazati da je Dodik počinio krivično djelo neovlaštenog prisluškivanja i snimanja, te je istraga obustavljena.
