Izvještaj o građanskim slobodama: Hrvatska je jedna od pet zemalja koje potkopavaju demokratiju u EU

Hrvatska je jedna od pet zemalja koje potkopavaju demokratiju u Evropi, kaže Izvještaj o građanskim slobodama. S Italijom, Bugarskom, Rumunijom i Slovačkom namjerno podriva vladavinu prava u gotovo svim aspektima, citira Guardian. Izvještaj je objavila koalicija udruženja Civil Liberties Union for Europe.

Italijanska vlada ozbiljno je narušila vladavinu prava promjenama u pravosuđu i pokazala snažnu netoleranciju prema medijskoj kritici, navodi koalicija organizacija za građanske slobode, ističući Italiju kao primjer produbljivanja demokratske recesije u Evropi.

U Mađarskoj, koju se već dugo klasificira kao izbornu autokraciju, istraživači su 2024. godine primijetili značajno nazadovanje u vladavini prava. Pritisak na nevladine organizacije i medije pojačao se nakon osnivanja Ureda za zaštitu suverenosti, koji ima široke ovlasti za istragu građana aktivnih u javnom životu.

Demokratska recesija u Evropi dodatno se produbila 2024.”, navodi Liberties u priopćenju. Izvještaj, koji je Guardian dobio prije objave, ističe politički pritisak na pravosudne sisteme, slabu provedbu zakona protiv korupcije, učestalo korištenje hitnih zakonodavnih postupaka, zastrašivanje novinara i sve veća ograničenja mirnih prosvjeda.

Bez odlučne akcije, EU riskira daljnju demokratsku eroziju”, zaključuje izvještaj koje su sastavile 43 organizacije za ljudska prava iz 21 države članice EU. Liberties je započeo s ovim godišnjim izvještajima 2019. godine kako bi pratio izvještaj Evropske komisije o vladavini prava, koja služe kao pokazatelj demokratskog stanja u EU.

Šest dosadašnjih izvještaja pokazalo je alarmantnu postojanost kršenja vladavine prava u cijelom EU, rekao je Viktor Kazai iz Libertiesa. “Svi temeljni aspekti vladavine prava suočeni su s ozbiljnim problemima posljednjih godina”, dodao je, dok su napori EU da zaustavi ovaj trend bili, kaže, razočaravajuće ograničeni.

Kazai je istaknuo da su najproblematičnije zemlje “razgraditelji”, odnosno vlade koje aktivno rade na potkopavanju vladavine prava. U Italiji su istraživači izdvojili planove vlade Giorgije Meloni za davanje neograničenih ovlasti ministarstvu pravosuđa nad tužiteljima, što bi povećalo političku kontrolu nad pravosuđem.

Italijanski autori izvještaja također su ukazali na nezapamćene razine uplitanja u javne medije, poput otkazivanja govora pisca Antonija Scuratija, koji je trebao predstaviti antifašistički manifest te pokretanja disciplinskog postupka protiv voditelja emisije u kojoj je govor trebao biti izveden.

U Bugarskoj je izvještaj analiziralo pokretanje antikorupcijskih istraga protiv istaknutih političkih protivnika vlade, dok su dugogodišnje afere, poput nezakonitog odlaganja građevinskog otpada u Sofiji, nastavljene.

U Slovačkoj su izražene ozbiljne zabrinutosti zbog brojnih reformi koje je uveo nacionalistički populist Robert Fico, uključujući ukidanje ureda glavnog tužitelja i zakon sličan ruskom koji bi zahtijevao da nevladine organizacije označe svoj status kao strano financirane organizacije ako primaju više od 5000 eura iz inozemstva.

U Hrvatskoj se integritet pravosuđa smatra narušenim nakon imenovanja Ivana Turudića za glavnog državnog tužitelja, uprkos njegovim bliskim vezama s vladajućom Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ). Ured evropskog javnog tužitelja (EPPO) upozorio je na sistemske izazove u očuvanju vladavine prava u Hrvatskoj, nakon što je Turudićev ured doveo u pitanje pravo EPPO-a da istražuje navodni slučaj prijevare s EU proračunom, prenosi Index.