Svijest o porodici nije nestala kad je došla nova vjera na ove prostore. Ti nišani su podignuti kraj svojih predaka uz nekropole stećaka
Nišani stoje uspravno, okrenuti prema nebu, ukopani u zemlju, da uvijek progovaraju o onome što je bilo i što tek dolazi.
O nišanima u BiH smo u emisiji “Raskoš baštine” razgovarali sa mr. Nihadom Klinčevićem.
“Tradicija seže mnogo dublje u prošlost. BiH je bogata po svom kulturno-historijskom naslijeđu i prve sačuvane tragove u kamenu imamo još iz rimskog vremena, imamo i ostatke ilirskih tumova, zatim prelazimo u srednji vijek gdje imamo veliku rasprostranjenost nekropola stećaka, i od kasnog srednjeg vijeka imamo već pojavu prvih oblika nišana, koji su kopija stećaka po svojim ornamentima. To je nastavak srednjovjekovne tradicije” – kaže naš gost.
Klinčević ističe da postoje dva vremenska perioda izrade nišana. Prva je rana faza koja počinje sredinom 15. stoljeća i završava se sredinom 17. stoljeća.
“Taj prvi period, stećkoliki nišani su veoma masivni. Imaju na sebi prikaze živih bića, natpise na bosančici. Taj period trenutno istraujem malo bliže i mogu reći da na stotine mjesta uz stećke imamo i rane nišane koji su se tu podigli. Svijest o porodici nije nestala kad je došla nova vjera na ove prostore. Ti nišani su podignuti kraj svojih predaka uz nekropole stećaka” – pojašnjava.
Kad je riječ o simbolima, Klinčević kaže da sve što postoji na stećcima, nalazimo i u malo izmjenjenom obliku na nišanima.
– Imamo prikaze živih bića, psa, zmije, ptice, ljudske figure, ruke, mača… Tu su i floralni motivi. Veoma liče na stećke, samo što nisu položeni kao ploča, već su ispravljeni. Prvi oblici nišana imaju apsolutno istu geografsku orjentaciju kao i stećci – rekao je.
