Istraživanje je pokazalo da građani smatraju da su ključni problemi u BiH kriminal i korupcija (22,1 posto), loša politička situacija (18,6 posto) i nezaposlenost (16,6 posto)
Koalicija za slobodne i poštene izbore “Pod lupom” danas je predstavila rezultate ispitivanja javnog mnijenja o kvaliteti života građana u Bosni i Hercegovini i povjerenju građana u rad vlasti u BiH.
Istraživanje je pokazalo da građani smatraju da su ključni problemi u BiH kriminal i korupcija (22,1 posto), loša politička situacija (18,6 posto) i nezaposlenost (16,6 posto).
S druge strane, tri najvažnija aspekta za svakodnevni život građana u BiH su bolja ekonomska situacija (32,5 posto), zdravlje (24,9 posto) i mir i sigurnost (22,5 posto). To znači da građani smatraju da korupcija i politička nestabilnost direktno ugrožavaju njihove najvažnije prioritete.
Povjerenje građana u institucije duboko je narušeno zbog sveprisutne korupcije i loše političke situacije. Najveći broj građana nema povjerenje ni u koga u bh. društvu (26,1 posto), a porodica ostaje jedini stabilan oslonac u životima građana i jedina je koja uživa veći stepen njihovog povjerenja (24,7 posto).
Niži stepen povjerenja
Ostali akteri imaju niži stepen povjerenje, uz državne institucije (7,4 posto) i policiju (4,2 posto) koji imaju nešto veći stepen povjerenja u odnosu na sve ostale aktere, ali i dalje nizak, što pokazuje da postoji jaz između građana i vlasti.
Većina građana smatra da vlasti rade samo za vlastiti interes (25,9 posto) ili da ne rade ništa (22,1 posto). To je zapravo jasan pokazatelj da vlasti ne rade na najvažnijim stvarima za svakodnevni život građana.
Ocjenjujući rad svih institucija u BiH, na državnom, entitetskom, kantonalnom i lokalnom nivou, građani su dali jedva prolaznu dvojku za rad institucija. Najveću ocjenu, trojku, građani su dali (grado)načelnicima i općinskim vijećima/skupštinama opština svojih lokalnih zajednica, što jasno ukazuje da je lokalni nivo vlasti taj koji uživa najveće povjerenje građana.
Uzimajući u obzir sve navedeno, ne iznenađuje zabrinjavajući podatak da je skoro polovina građana (44,3 posto) ozbiljno razmatrala da napusti BiH. Značajna razlika postoji između građana mlađe i starije životne dobi, gdje su mlađi ozbiljno razmišljali o odlasku u 58,1 posto slučajeva dok su stariji o tome razmišljali ozbiljno u samo 16,9 posto slučajeva.
Visok postotak mladih koji razmatraju iseljenje ukazuje na veliku frustraciju i gubitak nade u lokalne prilike. Ovaj podatak ukazuje na nastavak već prisutnog trenda “odliva mozgova” koji dodatno slabi ekonomsku i društvenu strukturu zemlje.
Strah od promjena
Posljednji lokalni izbori su pokazali da, uprkos općem nezadovoljstvu i dubokom nepovjerenju prema vlastima i političkim strukturama, građani BiH i dalje glasaju za iste političke stranke. Uzroci za ovkave postupke mogu biti različiti i kreću se od visokog nivoa korupcije i zarobljenosti društva u formi “uhljebljivanja” lojalnih stranačkih kadrova naspram stručnih pojedinaca, tradicionalne političke lojalnosti vezane za etnički identitet, straha od promjena kojim političko liderstvo straši birače koristeći retoriku straha i ugroženosti zajednice, preko sveprisutnih zastrašivanja i pritisaka na birače, sve do niskog nivoa političke pismenosti.
Iako postoji opći pesimizam kod građana kada je u pitanju put kojim se kreće BiH, gdje većina građana (59,1 posto) smatra da se BiH kreće u pogrešnom smjeru, postoje pozitivni indikatori u vezi sa podrškom za integracije u Evropsku uniju i NATO.
Razlike u entitetu RS
Sedam od deset građana, odnosno 70,4 posto njih smatra da BiH treba postati članica Evropske unije. Značajne razlike postoje u pogledu entiteta. Građani iz FBiH smatraju da BiH treba da postane članica EU sa 79,5 posto, dok 55,1 posto građana iz RS-a smatra da BiH treba da postane članica EU.
Također, šest od deset građana BiH, tačnije 60,1 posto smatra da BiH treba postati članica NATO-a. Građani u RS-u značajno manje smatraju da BiH treba postati članica NATO-a sa 23,2 posto naspram 81,8 posto građana u FBiH.
Ovi podaci govore o težnjama građana za napretkom i integracijom u šire evropske i međunarodne strukture, što može biti ključni pokretač političkih i društvenih promjena. Podrška EU integracijama pruža osnovu za formiranje konsenzusa o prioritetima zemlje i potiče vlasti i političke lidere na rad u pravcu ostvarivanja tih ciljeva.
