Nije da moramo biti prisutni u svakoj misiji i da je to naš imperativ, ali u Bosni i Hercegovini, čiji smo prijatelj, želimo sudjelovati. A to do sada nismo uspjeli isključivo zahvaljujući volji odnosno zlovolji nekih birokrata u Briselu. To ćemo promijeniti, to je pitanje principa
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović kazao je danas kako će Hrvatska sudjelovati u misiji na zapadnom Balkanu, misiji očuvanja mira i potpore provedbi mira u Bosni i Hercegovini, a u kojoj Hrvatska trenutačno ne sudjeluje “zahvaljujući zlovolji nekih birokrata iz Brisela”.
“Nije da moramo biti prisutni u svakoj misiji i da je to naš imperativ, ali u Bosni i Hercegovini, čiji smo prijatelj, želimo sudjelovati. A to do sada nismo uspjeli isključivo zahvaljujući volji odnosno zlovolji nekih birokrata u Briselu. To ćemo promijeniti, to je pitanje principa. Dakle, ako na Kosovu možemo biti, ako nas tamo Savez i građani te države prihvaćaju, onda možemo biti i u susjednoj državi. Ako mogu biti Turska i Austrija, koja nije članica NATO-a, onda može i Hrvatska“, istaknuo je Milanović prilikom ispraćaja pripadnika hrvatskog kontingenta u NATO-ovu operaciju potpore miru KFOR na Kosovu.
Govoreći pripadnicima 42. hrvatskog kontingenta o NATO-ovoj operaciji potpore miru KFOR na Kosovu, hrvatski predsjednik je rekao kako je ta misija „nametanje mira“. „To je sprječavanje sukoba i čuvanje zatečenog stanja, nametanje mira onima koji razmišljaju drukčije. Vi idete u misiju čuvanja i nadmetanja mira, bez sile, ali pokazivanjem potencijala sile, u vjeri da u primjenu te sile nikada neće doći“.
Slični članci
Isto tako, ukazao je na činjenicu da pripadnici OSRH idu u državu koju je Hrvatska priznala, ali koju nije priznalo nekoliko članica NATO-a. „Zanimljivo, misija je u organizaciji NATO-a, saveza čije članice nisu u potpunosti priznale tu državu. Misija je to za koju postoji pravna platforma i okvir Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. To je pravno utemeljena misija, za razliku od nekih drugih, utemeljena na međunarodnom pravu, na odluci Vijeća sigurnosti davnih godina, koja se danas tumači različito, ali ona postoji“, rekao je hrvatski predsjednik.
Također pozvao je Hrvatski sabor da, u okviru svojih ovlasti, donese odluku utemeljenu na adekvatnim međunarodno-pravnim dokumentima, odnosno dokumentima i Vijeća sigurnosti i NATO-a, o upućivanju pomoći državama članicama Saveza – Poljskoj i Litvi te da ta odluka bude donesena do 15. prosinca.
Podsjetio je kako pred Hrvatskim saborom još stoji odluka o upućivanju pripadnika OSRH u misije diljem svijeta i Europe, uključujući u NATO saveznice Poljsku i Litvu.
„Radi se o državama koje su članice Saveza kojem smo i mi svojom vlastitom voljom i razumom pristupili i preuzeli neke obaveze. Naše obaveze prema članicama Saveza, u ovom slučaju Poljske i Litve, su dosta jasne. One su izrazile potrebu, nesigurnost, određenu vrstu straha i želju da im se pomogne i mi smo tu. Ali, to vrijedi samo za članice Saveza. Svako ekstenzivnije i fleksibilnije tumačenje je opasno i treba ga se čuvati“, istaknuo je.
