Videoizložbom i predstavljanjem stripa “Kulin ban” autora Adnadina Jašarevića, Muzej grada Zenice jučer je dao doprinos promociji baštine te ovogodišnjem obilježavanju Dana državnosti Bosne i Hercegovine, 25. novembra.
– Reklama –
Jašarević je zenički novinar, književnik i likovni umjetnik te veliki zaljubljenik u strip, a i dugogodišnji je direktor JU Muzej grada Zenica.
Na prezentaciju Kulina bana, u svom do sada trećem stripu od ukupno 20 objavljenih književnih djela, odlučio se zato što je, kako je kazao, to bio prvi značajan bosanski vladar te bez kojeg ne bi bilo ni državnosti BiH.
– Reklama –
“Zašto to, eventualno, nije kralj Tvrtko, Kraljica Katarina ili Baton? Pa zato jer je Kulin ban bio prvi značajan bosanski vladar te, ako ćemo pravo, on je bio i prvi temelj bosanstva”, kazao je Jašarević, dodavši kako se i premalo znalo o ovom velikanu iz bh. historije.
Strip, podvukao je, ne nudi neke nove istine, otkrića i ne obiluje avanturističkim epizodama niti velikim bitkama.
“Vrlo je važno da je “Kulin ban” baziran na, isključivo, historijskim faktima. Naime, ovdje su improvizacije nedopuštene! Prije svega, Muzej grada Zenice objavio je ovu publikaciju zbog popularizacije naše baštine, značajnih historijskih ličnosti i događaja. Ovo je prva u nizu koju smo objavili, a sljedeća u programu je bosanski Kralj Tvrtko I”, najavio je Jašarević.
Ovu je knjigu, kazao je, nacrtao na osnovu scenarija koji je priredio držeći se tri osnovne, stožerne tačke.
“To su tri dokumenta: Povelja Kulina bana, Akt abjuracije i Ploča Velikog sudije Gradiše. Znači, sva se radnja u stripu oslanja na ova tri sidrišta, nazovimo ih tako. Lokacije u stripu su nama poznate – sačuvane tvrđave iz doba Kulina bana, poput tvrđave Vranduk, zatim lokalitet Bilinog polja, Ploča Velikog sudije Gradiše, nacionalni spomenik kulture, koja je pronađena 1964. godine u selu Podbrežje kod Zenice. Ploča je izložena u stalnoj arheološkoj postavci Muzeja grada Zenice pa to i ovu ilustriranu priču čini vjerodostojnijom i povezuje doba Kulina bana s našim dobom”, podvlači Jašarević.
Zato je, kazao je, želio i kroz strip da dopre do mladih, a sve s ciljem ne bi li, i na ovaj način, naučili nešto o vremenu koje i njima pripada te zbog kojeg i jesu Bosanke i Bosanci.
Ovaj strip moramo shvatiti kao putokaz
Recenzije za strip “Kulin ban” napisali su specijalista za likovni odgoj mladih Tatjana Milivojčević i muzejski savjetnik Ikbal Cogo, koji je i urednik ovog izdanja te koji je, dodaje Jašarević, “pripremio i obimnu historiografsku građu, kojom je upotpunio ovu knjigu stripa”.
“Ovaj strip moramo shvatiti kao putokaz, a svi oni koje zanima da nešto više saznaju o pomenutim dokumentima, savremenicima Kulina bana i tadašnjoj bosanskoj državi, mogu pročitati u njegovim historijskim tekstovima”, napomenuo je Jašarević.
Neke od njegovih knjiga ovog autora prebačene su i u drugi medij pa je, tako, podsjeća on, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH objavila njegove dvije knjige – jednu tonsku i jednu Brajevim pismom, dok je Dramski studio Radio-televizije BiH priredio pet radio drama prema njegovim pričama. Jašarević je, osim stripova, autor nekoliko romana, zbirki pjesama i stručnih knjiga.
