JU Bosanski kulturni centar KS večeras je u Sarajevu organizirala “Autorsko veče Ruždije Adžovića”. U okviru programa, koji je upriličen u galeriji BKC-a, ovaj novinar, publicista i književnik predstavio se književnim djelima koja je objavio u proteklom periodu: “Ogrlica iz Šanliurfe”, “Sidran: živjeti, svjedočiti epohu”, “Tunjo – Razgovori sa Muhamedom Filipovićem” i “Sebijini snovi”.
Gosti programa i promotori bili su književnik Željko Ivanković, novinar Dževdet Tuzlić i glumica Minka Muftić, koja je govorila odlomke iz Adžovićevih romana.
U knjizi “Sebijini snovi” riječ o pripovijetkama koje govore o životu ljudi, uglavnom Bošnjaka, u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, o njihovim sudbinama, navikama, običajima.
Radnja polovine pripovijetki “Sebijini snovi” smještena je u Sarajevu, Tuzli i mnogim neimenovanim bosanskim čaršijama, a druga polovina u Podgorici, Tuzima, Bijelom Polju, Beranama. Recenzije za knjigu “Sebijini snovi” napisali su poznati pisac i akademik Abdulah Sidran i crnogorski književnik Novak Kilibarda.
Po riječima Adžovića, naslovna priča “Sebijini snovi” opisuje sudbine mnogih djevojaka iz patrijarhalnih porodica u okolini Podgorice, koje su imale tragičnu sudbinu.
– Knjiga pripovijetki nastala je tokom mojih putovanja po sjećanjima i emotivnog lebdenja između moje dvije domovine – Crne Gore i Bosne i Hercegovine, te Sarajeva i Podgorice. Tu su i pripovijetke o probuđenoj savjesti, iznevjerenom prijateljstvu, neopravdanoj sumnji u iskreno prijateljstvo, dakle o onome što se svima nama, manje ili više dešava u životu – kazao je Adžović.
U “Ogrlici iz Šanliurfe“ Adžović se uhvatio u koštac s mnogim aktuelnim temama koje su činile naše vrijeme prije ovog posljednjeg rata 1992.-1995. Pri tome je prvi zašao i u delikatnu i intrigantnu tematiku koja dosad nije obrađivana u književnosti u Bosni i Hercegovini, a to je ulaženje u mikrosvijet albanske porodice koja živi ovdje, a pogotovo što je još tu i ljubavna veza između Bošnjaka Sinana i Albanke Đulije.
Književnik Željko Ivanković kazao je “da je njemu ovaj roman važan zato što je Adžović napisao nekoliko slojeva priča koje su na kraju izašle u jednu funkcionalnu literarno najbolje realiziranu formu”.
– Prije svega da kažam imamo jedan krimi roman, krimi zaplet i jednu ljubavnu priču. U literarnom smislu imamo i treći možda najvažniji sloj priče, priče o našem ratu i priče o logoru, o čovjeku koji je doslovno živio u logoru. Adžović je u romanu povezao jednu ljubavnu priču unutar teško tradicionalno realizirane ljubavi između Albanke i Bošnjaka sa svim razlikama i svim sličnostima – kazao je Ivanković.
Novinar, publicista i književnik Ruždija Adžović rođen je 1962. godine u Podgorici. U Sarajevu je diplomirao na Fakultetu političkih nauka – odsjek novinarstvo.
Profesionalni novinar je od 1986. Na Radiju Crne Gore radio je trinaest godina. Pisao je za mnoge časopise i dnevne novine širom bivše Jugoslavije.
Dobitnik je Nagrade opštine Tuzi za 2019. godinu za doprinos u afirmaciji temeljnih stvaralačkih vrijednosti značajnih za općinu Tuzi i šire, u književnom, novinarskom i publicističkom djelovanju.
Ruždija Adžović je i muzičar i muzički stvaralac, a radi i kao slikar. Od 2000. godine živi u Sarajevu sa porodicom
