Bivši ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić (DNS) u radni odnos za dvije godine primio 32 osobe, od toga 90 posto Srba. Ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić (SNSD) je za dvije godine zaposlio 31 osobu, od toga 23 su Srbi. Od 162 zaposlena u Ministarstvu finansija i trezora, 47 posto je Srba, a Bošnjaka je 33 posto, odnosno ukupno 27 manje od zakonom utvrđenog broja. Ministar pravde BiH Davor Bunoza (HDZ) omogućio gotovo jednak broj Hrvata i Bošnjaka iako Bošnjaka mora biti 32 posto više Bošnjaka. U Ministarstvu komunikacija i prometa BiH, kojeg vodi ministar Edin Forto (Naša stranka), od šest rukovodećih državnih službenika samo jedan Bošnjak. U dvije godine u RAK-u je zaposleno 15 Srba i jedan Bošnjak, a u BL su svi zaposleni Srbi…
U velikoj većini institucija Bosne i Hercegovine zastupljenost Bošnjaka je znatno manja od Ustavom i zakonom utvrđenog broja, a na rukovodećim i višerangiranim pozicijama situacija je katastrofalna, kazao je Jasmin Emrić, zastupnik NES-a u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, koji je analizirao odgovore koje je dobio od 62 bh. institucije. Odgovor mu je ostalo dužno njih desetak.
Emrić je izdvojio i neka ministarstva istakavši da je u osam državnih ministarstava čije je sjedište u Sarajevu zaposleno 170 Bošnjaka manje, a da bi ovaj broj bio i veći da mu je podatke dostavio ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac (SNSD) jer, prema informacijama kojim raspolaže, više od 50 posto zaposlenih u ovom ministarstvu su Srbi.
– Bivši ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić (DNS) je za dvije godine u potpunosti promijenio nacionalnu strukturu zaposlenih u Ministarstvu. U radni odnos su za dvije godine primljene 32 osobe, od toga 90 posto Srba.
Ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić (SNSD) je postupao na isti način. U tom ministarstvu je za dvije godine radni odnos zasnovala 31 osoba, od toga 23 su Srbi. Od 162 zaposlena u Ministarstvu finansija i trezora, 47 posto je Srba, a Bošnjaka je 33 posto, odnosno ukupno 27 manje zaposlenih Bošnjaka od zakonom utvrđenog broja.
Ministar pravde BiH Davor Bunoza, u skladu s principom HDZ-a o jednakopravnosti naroda, omogućio je da je u sjedištu Ministarstva gotovo jednak broj Hrvata i Bošnjaka iako Bošnjaka mora biti više. Po Zakonu o upravi, u svakoj instituciji mora biti 32 posto više Bošnjaka – precizirao je Emrić.
On je kazao da je u Ministarstvu komunikacija i prometa BiH, kojeg vodi ministar Edin Forto (Naša stranka), od šest rukovodećih državnih službenika jedan Bošnjak.
– U Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara BiH od pet rukovodećih službenika jedan je Bošnjak – dodao je Emrić.
Istakao je da se u većini ministarstava, i generalno institucija BiH, ne poštuju Ustav i zakoni BiH koji propisuju da mora biti osigurana odgovarajuća nacionalna zastupljenost državnih službenika i zaposlenika u skladu s nacionalnom strukturom stanovništva po posljednjem popisu iz 2013.
Naveo je i neke primjere institucija BiH pa istakao da su u Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK), u regionalnom sektoru Banja Luka, od 22 zaposlene osobe svi Srbi, u sektoru u Mostaru je zaposleno deset Hrvata i dva Srbina, a u dvije godine u RAK-u je zaposleno 15 Srba i jedan Bošnjak.
Slični članci
– Računajući i sjedište u Sarajevu, u RAK-u je od 140 zaposlenih znatno više Srba nego Bošnjaka. Na najvažnijim pozicijama, od njih pet, jedan je Bošnjak. To je diskriminacija ili aparthejd. Za ovakav debalans Bošnjaka zaslužan je direktor Darko Milinović, kadar SNSD-a i blizak saradnik Milorada Dodika – kazao je Emrić.
Slična je situacija u drugim institucijama BiH čije je sjedište u Banjoj Luci.
– Da li su ovo primjeri unitarizacije i majorizacije o kojoj SNSD-ovi i HDZ-ovi kadrovi često govore – prokomentirao je Emrić.
Naveo je da je posebna priča sa institucijama BiH sa sjedištem u Mostaru gdje su se “direktori, kadrovi HDZ-a potrudili da je Hrvata i Srba što više, a Bošnjaka što manje”. Između ostalog se osvrnuo na Instituciju ombudsmena za zaštitu potrošača gdje je zaposleno sedam Hrvata i jedan Bošnjak.
– U Institutu za intelektualno vlasništvo je 18 Hrvata, tri su zaposlena Srbi, dvije zaposlene osobe se izjašnjavaju kao neopredijeljeni, jedan je iz reda ostalih, a čak dva Bošnjaka. Dugogodišnji direktor Josip Merdžo, generalni sekretar HNS-a i u slobodno vrijeme rukovodeći državni službenik, potrudio se da zaposlenih Hrvata ima devet puta više od Bošnjaka. Isti je broj zaposlenih Bošnjaka i neopredijeljenih.
Ovi su podaci dokaz da su daleko od istine izjave o navodnoj majorizaciji Hrvata koju dužnosnici HDZ-a ponavljaju. Očito se radi o ponižavanju hercegovačkih Bošnjaka i jasnoj etničkoj diskriminaciji u pojedinim institucijama BiH, a na kojoj predano rade odani kadrovi strateških partnera HDZ-a i SNSD-a – kazao je Emrić.
Naglasio je da bi neko naivan pomislio da je stanje u institucijama sa sjedištem u Sarajevu bolje, ali da funkcioneri HDZ-a i SNSD-a ništa ne prepuštaju slučaju.
– U Uredu za veterinarstvo kojim rukovode kadrovi SNSD-a, 55 posto je Srba i 20 posto Bošnjaka. U Agenciji za državnu službu (ADS), čija je direktorica kadar HDZ-a, 30 posto je Hrvata, ili duplo više od zakonom utvrđenog broja, Srba je 37 posto, a 26 posto Bošnjaka. Paradoks je da bi baš direktorica ADS-a morala voditi računa o tome – napomenuo je Emrić.
On je rekao i da postoje svijetli primjeri kao što je Centralna banka BiH koja doslovno poštuje zakon.
Zaključio je da je krajnje vrijeme da se “hitno zaustavi praksa nezakonitog rada konkursnih komisija i uspostavi moratorij na zapošljavanje i imenovanje u institucijama BiH”. (Faktor.ba)
