Iz porodilišta širom Bosne i Hercegovine svake godine izađe veliki broj maloljetnih majki s bebama, a podaci za 2023. godinu pokazuju da je ovaj problem i dalje prisutan. Prema Agenciji za statistiku BiH, prošle godine je zabilježeno ukupno 26.451 porođaj, među kojima su bile i maloljetne djevojčice.
Najmlađa porodilja imala je svega 13 godina, dok su tri majke imale 14 godina. Njih 15 je rodilo u dobi od 15 godina, dok su 40 djevojčica postale majke sa 16 godina. U dobi od 17 godina rodilo je čak 86 djevojaka.
U Federaciji BiH je tokom 2023. godine registrovano 16.174 porođaja, a među porodiljama su bile i tri djevojčice mlađe od 15 godina, dok je 371 porodilja imala između 15 i 19 godina. Slična situacija je i u Republici Srpskoj, gdje su registrovana 8.401 porođaj, a među majkama je bilo 26 djevojaka mlađih od 18 godina.
Prof. dr sci. Vajdana Tomić, šefica Klinike za ginekologiju i porodništvo SKB Mostar, upozorava da maloljetničke trudnoće nose ozbiljne zdravstvene i psihosocijalne rizike.
“To su visokorizične trudnoće, često nekontrolisane i skrivane od okoline. Djeca su obično prijevremeno rođena, niske porođajne težine, što povećava rizik od daljih komplikacija. Takođe, stopa smrtnosti majki i beba u ovim slučajevima je viša,” istakla je dr Tomić.
Osim fizičkih komplikacija, maloljetničke trudnoće često donose i teške psihosocijalne posljedice, uključujući prekid obrazovanja, ekonomske probleme i socijalnu stigmatizaciju.
Iako se bilježi pad broja maloljetničkih porođaja, situacija je i dalje alarmantna. Dr Tomić naglašava da je ključ u prevenciji kroz edukaciju mladih o reproduktivnom zdravlju i odgovornom spolnom ponašanju.
U SKB Mostar, rekordna je bila 2022. godina s 11 porođaja maloljetnih majki, dok je u 2023. godini samo jedna porodilja bila mlađa od 15 godina.
S druge strane, podaci za 2023. godinu pokazuju i da su troje djece rodile žene starije od 50 godina, dok su 74 porodilje bile u dobi od 45 do 49 godina. Međutim, za 72 djece dob majke nije bila poznata.
Maloljetničke trudnoće ostaju izazov za bh. društvo, a stručnjaci upozoravaju da je edukacija ključni alat u smanjenju ovog problema.
