Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić je, nakon radnog sastanka u organizaciji Udruženja poslodavaca FBiH sa gradonačelnicima, načelnicima i privrednicima poplavljenih područja danas u Konjicu, izjavio da su imali priliku da razgovaraju sa dijelom poslodavaca čije je poslovanje ugroženo i onemogućeno posljednjim prirodnim nesrećama.
– Imali smo priliku da razgovaramo sa načelnicima i gradonačelnicima. Moram izraziti zadovoljstvo razumijevanjem koje pokazuju poslodavci za situaciju u kojoj se nalazimo. Naravno, Vlada Federacije BiH, osim priče o poslodavcima, mora voditi računa i o drugim stvarima i o zbrinjavanju onih stradalnika koji u ovom trenutku imaju ugrožen, ili nemaju krov nad glavom. Moramo voditi računa o uspostavljanju infrastrukture, što je opet direktno vezano i za poslodavce. Ali svakako, bez poslodavaca, bez stvaranja uslova da oni rade, bez osiguranja prostora da građani rade, iluzorno je očekivati da se vraćamo na neke grane i da budžet onda može da rješava to neograničeno – kazao je premijer Nikšić.
Prema njegovim riječima, da bi budžet funkcionisao, privreda mora da radi i zbog toga je važno i stvaranje pretpostavki za rad privrede.
– Kada je u pitanju budžet, ovo je najgori period, jer je kraj godine kad su budžeti uglavnom potrošeni i usmjereni već u neke stvari – naveo je premijer Nikšić.
Istakao je da će Vlada Federacije BiH, u okviru mogućnosti koje ima u postojećem Budžetu, nastojati da preraspodijeli sredstva.
– Naravno, to neće biti ni blizu toga koliko je potrebno privredi i privrednicima, zbog čega ćemo u narednoj godini u budžetu planirati nešto značajnija sredstva za ove općine koje su pogođene prirodnom katastrofom, prirodnom nesrećom, kako bi mogli da radimo i na rješavanju infrastructure. A ponavljam, posebno ono što jeste bila današnja tema je da pomognemo poslodavcima – zaključio je premijer Nikšić.
Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović je izjavio da je njihov fokus definitivno na privredi.
– Danas smo i došli ovdje zbog privrednika. Čuli smo da su te direktne štete nekih 30-tak miliona maraka. To se radi isključivo o direktnim štetama u ovih nekoliko općina i gradova koje su pogođene. Indirektne štete su značajno veće, puno veće. Nismo pravili prevelik pritisak zato što je ipak fokus bio prvo na zbrinjavanju stanovništva, na tim aktivnostima. Sada mislimo da se mora pomoći da se vrate proizvodnja i da se vrate radna mjesta – kazao je Smailbegović.
Po njegovim riječima, vrlo je važno da ljudi nastave da rade poslove koje su radili prije kako bi mogli normalno da žive, da zarađuju sebi za život.
– Čuli smo od premijera neke informacije. Ovdje je važno bilo da razmijenimo informacije s jedne i s druge strane, da pokušamo nekim idejama da napravimo neki iskorak. Mislim da treba ovo sve skupa raditi relativno brzo, nemamo previše vremena da se gubi. Moramo napraviti dodatni pritisak da se vrate radna mjesta, da kompanije počnu da rade, da im se pomogne, da se ubrizga novac, da nastavimo normalan život – zaključio je Smailbegović.
