Nakon 14 godina u svemiru, satelit Van Allen Probe A je postao projektil od 600 kilograma. Magnetne oluje na Suncu su promijenile njegovu putanju i sudbina će biti odlučena večeras.
NASA-in satelit težak 590 kg juri natrag prema Zemlji i očekuje se da će nekontrolirano “zaroniti” kroz atmosferu u roku od nekoliko sati, nakon gotovo 14 godina u orbiti, javlja New Yrok Post.
Preporučeno
Pročitajte i ovo
Američka svemirska agencija prati Van Allen Probe A i predviđa da će se ponovo vratiti u atmosferu u 19:45 sati po istočnom vremenu (1:45 sati ujutro po srednjoevropskom vremenu u srijedu), iako bi tačno vrijeme moglo varirati u roku od 24 sata. Budući da se satelit kreće hiljadama kilometara na sat, naučnici ne mogu tačno predvidjeti gdje će ostaci pasti.
Očekuje se da će NASA-ina sonda Van Allen Probe A ponovo ući u Zemljinu atmosferu skoro 14 godina nakon lansiranja. Od 2012. do 2019. godine, svemirska letjelica i njen blizanac, Van Allen Probe B, letjele su kroz Van Allenove pojaseve – prstenove nabijenih čestica zarobljenih Zemljinim magnetskim poljem. Cilj misije bio je razumjeti kako se ove čestice akumuliraju i raspršuju. Pojasevi štite Zemlju od kosmičkog zračenja, solarnih oluja i stalnog solarnog vjetra, koji su štetni za ljude i mogu oštetiti tehnologiju, tako da je njihovo razumijevanje ključno, saopštila je NASA.
Od 9. marta 2026. godine, Američke svemirske snage predviđaju da će se svemirska letjelica teška skoro 600 kg ponovo vratiti u atmosferu otprilike u 19:45 sati po istočnom vremenu (EDT) 10. marta 2026. (1:45 sati ujutro po srednjoevropskom vremenu u srijedu), s marginom nesigurnosti od +/- 24 sata. NASA očekuje da će većina svemirske letjelice izgorjeti tokom ponovnog ulaska, ali se očekuje da će neke komponente preživjeti. Rizik od povreda ljudi na Zemlji je nizak – približno 1 prema 4.200. NASA i Svemirske snage će nastaviti pratiti ponovni ulazak i ažurirati prognoze.
Prvobitno dizajnirane za dvogodišnju misiju, Van Allenove sonde A i B lansirane su 30. augusta 2012. godine. Gotovo sedam godina prikupljale su neviđene podatke o dva Zemljina stalna radijacijska pojasa, nazvana po naučniku Jamesu Van Allenu. NASA je završila misiju nakon što su dvije sonde ostale bez goriva i više nisu mogle biti usmjerene prema Suncu za napajanje svojih sistema.
Misija Van Allen Probes bila je prva te vrste, dizajnirana za rad i prikupljanje naučnih podataka godinama direktno u radijacijskim pojasevima – regiji oko naše planete gdje većina svemirskih letjelica i misija s ljudskom posadom minimizira svoj boravak kako bi izbjegla opasno zračenje.
Misija NASA-e, kojom je upravljala Laboratorija za primijenjenu fiziku Univerziteta Johns Hopkins, došla je do nekoliko važnih otkrića, uključujući prve podatke koji dokazuju postojanje prolaznog trećeg radijacijskog pojasa koji se može formirati tokom perioda intenzivne solarne aktivnosti.
Kada je misija završena 2019. godine, analize su pokazale da će se letjelica ponovo vratiti u atmosferu 2034. godine. Međutim, ovi proračuni su napravljeni prije trenutnog solarnog ciklusa, koji se pokazao mnogo aktivnijim nego što se očekivalo. 2024. godine naučnici su potvrdili da je Sunce dostiglo svoj “solarni maksimum”, uzrokujući intenzivne kosmičke pojave. Ovi uslovi su povećali atmosferski otpor na sondu iznad početnih procjena, što je dovelo do njenog ranog ponovnog ulaska u atmosferu.
Podaci iz misije i dalje igraju vitalnu ulogu u razumijevanju svemirskog vremena i njegovih efekata. Ispitivanjem arhiviranih podataka, naučnici proučavaju radijacijske pojaseve, koji su ključni za predviđanje utjecaja solarne aktivnosti na satelite, astronaute, pa čak i Zemljine sisteme poput komunikacija, navigacije i elektroenergetskih mreža.
Očekuje se da će drugi satelit u misiji – Van Allen Probe B – ući u atmosferu najranije 2030. godine.
