Ove promjene, zahvaljujući satelitskim snimkama noćne rasvjete, sve su očitije i otvaraju vrata intenzivnijim industrijskim aktivnostima.
Međunarodni istraživački tim analizirao je podatke Programa meteoroloških satelita za obranu SAD-a te otkrio da je umjetna rasvjeta na Arktiku u periodu od 1992. do 2013. rasla prosječno 5% godišnje. U tom periodu, čak 606.000 kvadratnih kilometara tog područja prešlo je iz tame u svjetlost.
“Tek 15% osvijetljenih dijelova Arktika čine naselja poput kuća i stambenih zgrada, što jasno pokazuje da većinu rasvjete uzrokuju industrijske aktivnosti, a ne urbanizacija,” izjavio je Zhuosen Wang, član istraživačkog tima i naučnik u NASA-inom Goddard centru.
Glavni izvori rasvjete dolaze iz eksploatacije nafte, plina i rudarskih operacija. Najveći porast bilježi ruski Arktik, gdje se osvijetljena područja povećala za gotovo 440.000 kvadratnih kilometara, površinu veću od Kalifornije. Regije poput Hanti-Mansijska i Jamalo-Nenecka prednjače, dok je naftno polje Samotlor jedno od najistaknutijih.
Do 2013. godine, eksploatacija nafte i plina na ruskom Arktiku obuhvatila je 339.000 kvadratnih kilometara osvijetljenih područja, što je gotovo veličina Njemačke.
Iako industrijske aktivnosti nastavljaju rasti, Wang je pojasnio da ciklusi širenja i pada eksploatacije često uzrokuju smanjenje rasvjete na nekim područjima, posebno gdje nema ljudskih naselja niti ekonomske diversifikacije.
Evropski Arktik ima osvijetljeno 158.000 kvadratnih kilometara, što je znatno više od 49.000 u sjevernoameričkom dijelu. Među istaknutim industrijskim lokacijama je rudnik Red Dog na Aljasci, koji je 2018. bio drugi najveći proizvođač cinka na svijetu.
NASA-in tim sada koristi naprednu tehnologiju Black Marble za preciznije snimke, koje mogu otkriti čak i slabije izvore svjetlosti. “Praćenje u realnom vremenu pomoći će nam da bolje razumijemo industrijske promjene,” rekao je Miguel Román, zamjenik direktora atmosferskog odjela u NASA-inom Goddard centru.
Dodao je da bi ovakva istraživanja mogla igrati ključnu ulogu u očuvanju ekosistema i odgovornom upravljanju resursima na globalnom nivou.
(Vijesti.ba)
