Nakon dolaska na sastanak lidera grupe Patriote za Evropu, uoči samita lidera EU u Briselu, u srijedu, mađarski premijer Viktor Orban obratio se javnosti.
Čovjek kojeg Aleksandar Vučić i Milorad Dodik smatraju velikim prijeteljem poručio je danas da Mađarska neće učestvovati u vojnom sukobu u Ukrajini, baš kao što je svojevremeno odbila da dozvoli da bude uvučena u NATO-vo bombardovanje u Jugoslaviji 1999. godine.
Orban je rekao da ga je 1999. godine, kada je prvi put bio na čelu vlade, tadašnji američki predsjednik Bill Clinton pozvao i zamolio ga da interveniše u vojnom sukobu u Jugoslaviji, ali da je on to odbio, prenio je Magyar Nemzet.
‘Ne, gospodine’
Mađarski premijer je istakao, na sastanku sa aktivistima vladajuće stranke Fides u zapadnom gradu Sombathelju, da mu je Clinton tada rekao da su “anglosaksonski vojnici već tamo i da je potrebno otvoriti drugi front sa južne granice Mađarske”.
“Rekao sam mu: ‘Ne, gospodine'”, izjavio je Orban na engleskom.
Istakao je da Mađarska, kada odlučuje o ratu, ne treba na naređenje američkog predsjednika da odgovara sa: ‘Da, gospodine'”.
Ponovio je da mađarska vlada ne podržava namjere pojedinih evropskih zemalja da pošalju svoje trupe u Ukrajinu.
Orban je ranije više puta izjavio da bi prisustvo NATO trupa na ukrajinskoj teritoriji stvorilo prijetnju direktnog vojnog sukoba sa Rusijom.
Također je potvrdio da Mađarska neće slati oružje, niti finansirati nastavak vojnih operacija u Ukrajini.
Velika Britanija i Francuska postigle su početkom januara sporazum sa Ukrajinom o raspoređivanju svojih trupa nakon završetka rata.
Govoreći pred Vrhovnom radom 3. februara tokom posjete Kijevu, generalni sekretar NATO-a Mark Rutte tvrdio je da će se oružane snage zemalja članica “Koalicije voljnih” rasporediti na ukrajinskoj teritoriji odmah nakon zaključenja mirovnog sporazuma sa Rusijom.
Rutte je rekao da će NATO trupe biti prisutne na kopnu, na moru i u vazduhu.
Rusija je više puta upozoravala da neće pristati na takve planove i kategorično se protivi prisustvu NATO trupa u Ukrajini, jer to smatra prijetnjom po nacionalnu bezbjednost u sadašnjim uslovima.
