Posljedice zagađenja zraka po zdravlje stanovnika BiH su porazni, kazao je za “Avaz” ekspert u oblasti interventne kardiologije, dijagnostike i tretmana koronarne bolesti srca Elmir Jahić, profesor na Medicinskom fakultetu u Tuzli i direktor Medicinskog instituta „Bayer“.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, između osam i devet miliona ljudi u svijetu godišnje umre od posljedica zagađenog zraka.
– Među njima je čak gotovo 600.000 djece do pet godina. BiH je, nažalost, na prvom mjestu u Evropi po broju smrtnih slučajeva u odnosu na broj stanovnika, a druga u svijetu, iza Sjeverne Koreje – kaže prof. dr. Jahić.
Podsjeća da zagađeni zrak najviše utječe na respiratorni i kardiovaskularni sistem, pa su respiratorne infekcije i karcinom pluća, ali i srčani i moždani udari, te razvoj svih oblika koronarne bolesti, veoma česti.
– Posebno je značajno pogoršanje hroničnih oboljenja, srčanih i respiratornih, gdje dolazi do pogoršanja stanja i dovodi do razvoja novih oboljenja. Posljedice su veoma tragične po građane.
Posebno je opasna dugotrajna izloženost zagađenom zraku, što je kod nas izraženo. Naročito je opasna izloženost sitnim, lebdećim česticama, PM 2,5, a zatim azotnom dioksidu i prizemnom ozonu. Smrtnost se povećava s povećanjem stepena zagađenosti. Svake godine u ovom periodu ponavljamo iste podatke, a u suštini naše institucije ništa ne poduzimaju – ističe Jahić.
Raditi na energetskoj efikasnosti, korištenju obnovljivih izvora energije, javnog prijevoza koji će biti dostupan, ali i dostojan čovjeka, prelasku na industrije s nultom stopom zagađenja, povećavanju zelenih površina, samo su neke od mjera koje predlaže.
Cilj svake lokalne zajednice je da što više prostora pretvori u stambene objekte i u beton. Sve institucije vlasti govore da je ljudski život najvažniji, ali na ovom, pa i mnogo drugih primjera vidimo da je ljudski život nešto što se najmanje cijeni.
Ne treba biti puno pametan da se shvati šta se treba raditi. I druge zemlje su prolazile kroz slične probleme, pa su odgovarajućim mjerama to smanjile. Mi to treba da uradimo, a ne da svake godine samo pričamo o tome – kaže prof. dr. Elmir Jahić.
