Od goriva do hrane: Poskupljenja već pogađaju svakodnevni život
Dok svijet prati rast tenzija između Irana i Sjedinjenih Američkih Država, sve se češće postavlja pitanje – da li bi ovaj sukob mogao pokrenuti novu globalnu ekonomsku krizu nalik onoj iz 2008. godine.
Iako su uzroci drugačiji, posljedice bi mogle imati sličan obrazac. Tada je finansijski sektor bio okidač, a danas su to energenti i geopolitika. Cijena nafte, kao ključni pokretač globalne ekonomije, već bilježi rast, a njen utjecaj daleko nadilazi samo gorivo na pumpama.
Efekti su vidljivi u svakodnevnom životu. Povećani troškovi transporta i energije direktno se prelijevaju na cijene hrane, pa osnovne namirnice poput hljeba, povrća i mliječnih proizvoda postepeno poskupljuju. Nije riječ o većoj proizvodnji ili nestašici, nego o skupljem putu od proizvođača do potrošača.
Sličan obrazac vidi se i kod drugih proizvoda. Toalet papir, zbog zahtjevne proizvodnje i transporta, postaje skuplji. Lijekovi poput paracetamola i antihistaminika bilježe rast cijena, jer troškovi distribucije rastu zajedno s gorivom. Čak i proizvodi poput vazelina, koji direktno zavise od nafte, automatski poskupljuju kada energenti rastu.
Industrije poput modne i prehrambene također osjećaju pritisak, jer globalni lanci snabdijevanja postaju skuplji i nestabilniji. Čak i proizvodi poput hrane za kućne ljubimce ili kontraceptivnih sredstava ulaze u zonu poskupljenja zbog većih troškova proizvodnje i logistike.
Ako se sukob dodatno produbi ili produži, postoji realna opasnost od šire ekonomske nestabilnosti. Dugotrajan rast cijena energenata može usporiti privredu, povećati inflaciju i smanjiti kupovnu moć građana – što su bili ključni elementi i tokom krize 2008. godine.
Ipak, razlika je u tome što su današnje ekonomije već prošle kroz niz kriza u posljednjih nekoliko godina – od pandemije do energetskih šokova – pa su donekle otpornije. Međutim, to ne znači da su imune.
