Najčešće izazivaju kihanje, svrbež, suzenje očiju no kod nekih alergijska reakcija na polen može dovesti i do blagog do umjerenog oticanja lica, posebno oko očiju.ž
Osobe koje imaju astmu mogu doživjeti pogoršanje simptoma tokom sezone polena, uključujući kašalj, otežano disanje i osjećaj stezanja u grudima.
Polen je postao agresivniji
Prema riječima doc. dr. med. sc. Jasmine Nurkić, specijaliste kliničke imunologije, subspecijaliste alergologa, alergija na polen iz godine u godinu sve ranije se javlja i sve duže traje.
Doc. dr. med. sc. Jasmina Nurkić
– Usljed klimatskih te promjena u temperaturama i vlažnosti zraka dolazi i do promjene sezone polena koja se posljednih godina javlja već početkom januara. To najbolje osjete pacijenti koji od ranije imaju neka alergijska oboljenja i oni su najbolji pokazatelji toga da se sezona tegoba koje osjećaju znatno produžila. I kod nas alergični na polen već od početka januara osjećaju tegobe, imaju svoj pik sa svakim sunčanim danom, a olakšanje dolazi sa kišom i vlažnijim zrakom. Kada govorim o proljetnim alergijama, one su preuzele i druge sezone. Alergiju polena stabala, zamjenjuju dominacija polena trava, što se veže za najtopliji dio godine. Poleni korova (kod nas je najpoznatija ambrozija), ranije su bili karakteristični za august i septembar, no posljednjih godina pacijenti tegobe osjećaju već u julu – navodi Nurkić.
Naglašava da se kao klinički imunolog i subspecijalista alergolog svakodnevno susreće sa pacijentima od dojenačkog uzrasta do duboke starosti te da se iz godine u godinu primjećuje povećan broj alergičnih na polen stabala naročito u dječijoj dobi.
– Pacijenti koji su ranije imali nešto blaže tegobe u sezonama, pa su to zvali “normalne alergije” i nisu se obraćali ljekaru, nego se liječili preparatima iz kućne radinosti ili onima koje su mogli bez recepta dobiti u apoteci, danas osjećaju izraženije simptome i traže pomoć doktora. Hoću da kažem da, ne samo da se sezona produžila, nego je i polen postao znatno agresivniji. Prošli smo kroz period COVID-a, teških viroza, naš imunološki sistem nije iscrpljen samo virozama, nego i svakodnevnim stresom i drugim životnim nedaćama, tako da usljed iscrpljenosti ta hiperreaktivnost alergija je sve jača kod pacijenata – pojašnjava Nurkić.
Nekoliko je načina koji će pomoći u ublažavanju iscrpljujućih simptoma alergije na polen, od upotrebe antihistaminika, sprejeva za nos i kapi za oči koji će ublažiti iritaciju, pranja odjeće nakon boravka vani, do zatvaranja prozora tokom dana kada je najveća koncetracija polena u zraku, pravilne prehrane i redovnog hidriranja.
Kako ublažiti tegobe
Nurkić kaže da navedene smjernice još uvijek stoje, ali je i tu došlo do izmjena.
– Sve zavisi od intenziteta tegobe koje pacijent osjeti, pa će nekima pomoći i samo izbjegavanje alergena. Zna se da je najveća koncentracija polena u jutarnjim satima, pa se alergičnima ne savjetuje prozračivanje kuće u tom periodu. Boravak u prirodi podrazumijeva da se nakon toga osoba obavezno okupa i opere odjeću. Ono što se ranije odnosilo namedikamentozni tretman podrazumijevalo je da u isto vrijeme jačate svoj imuni odgovor, koji je inače slabiji u periodu prelaska sezona, time što ćete se pravilno hraniti, unositi dovoljno vitamina, minerala, antioksidansa. Međutim, u slučaju kad osoba ima jako izražene tegobe, što podrazumijeva da vam trebaju dodatni izvori takvih vitaminskih i mineralnih preparata, obično se okrećemo tableticama i nekim tečnostima, farmakopripravcima kojima ćemo dodatno unijeti ono što je potrebno kako bismo stabilizirali imunološki odgovor – napominje Nurkić.
Blokiranje hitamina glavni je uzročnik svih tegoba kod alergičara, a to se, prema riječima naše sagovornice, radi neizostavnim antihistaminicima koji mogu biti tableta, kapi za oči, sprej za nos.
– Antihistaminik je lijek koji se koristi u peridu dok tijelo stvara histamin i potreban je pacijentu sve dok traje sezona koja uzrokuje tegobe. No postoje i drugi terapijski koraci koji se propisuju u zavisnosti od težine tegoba, kao što su kortikosteroidni preparati i biološka terapija. Želim naglasiti da postoji način da se alergije izliječe, naravno na to utječe stepen tegoba i koliko ih dugo pacijent osjeća, a riječ je o tzv. imunoterapiji, najprirodnijem načinu da se alergija izliječi. To se radi na način da se imunološki sistem “bombarduje” velikim dozama alergena koji pravi problem čime se on iscrpi i prestane reagovati. Jedna hronična, doživotna bolest, kakva je alergija, tretira se na ovaj način nekoliko godina, nakon čega se alergija zaustavlja – zaključuje Nurkić.
