Vijeće ministara Bosne i Hercegovine posljednju je sjednicu održalo 19. decembra, i to vanrednu, i to će po svemu sudeći biti i posljednja sjednica u ovoj godini imajući u vidu nastupajuće praznike.
Iz Vijeća ministara BiH su govorili o pozitivnoj političkoj klimi kada su na sjednici 19. decembra usvojili Program reformi (ANP) za 2023. godinu, mada je dokument trebao biti usvojen prije dvije godine.
Osim ovog zakašnjelog ANP-a, Vijeće ministara BiH u ovoj je godini usvojilo i u parlamentarnu proceduru poslalo tri zakona te izmjene i dopune još pet zakona, a nasuprot tome ovogodišnjim programom rada obećalo ih je 56, piše Faktor.
No Vijeće ministara BiH je uspjelo usvojiti odluku o regresu za iduću godinu, te odluku o osnovici za 2025. godinu kojom i sebi povećavaju plaće.
– Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji (EU) ostaje najznačajniji prioritet rada Vijeće ministara BiH, nakon dobijanja kandidatskog statusa i odluke Evropskog vijeća za otvaranje pregovora s BiH – naveli su iz Vijeća ministara kada su usvojili svoj program rada za 2024.
Obećali su nastaviti raditi na ispunjavanju preporuka koje za BiH proizlaze iz dokumenata Evropske komisije.
Jedna od reporuka i obaveza BiH bio je i zakon o sudovima, koji se posljednje vrijeme prestao čak i spominjati na sastancima vladajuće koalicije na nivou BiH, a koju čine HDZ, SNSD i Trojka (SDP, NiP i Naša stranka).
– Mi moramo stotine zakona usvajati u narednom periodu – poručio je onomad Edin Forto, ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, želeći tako ilustrirati količinu obaveza koje čekaju Bosnu i Hercegovinu.
Od silnih zakona, do Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine stigla su i usvojena su četiri “evropska”.
Tako je tek nedavno Vijeće ministara BiH usvojilo zakone o zaštiti ličnih podataka i o graničnoj kontroli. Usvojeni su nakon što su ministri iz SNSD-a bojkotovali dvije prethodne sjednice Vijeća ministara. Kada su usvojeni u Vijeću ministara, očekivalo se, u skladu s dogovorom lidera stranaka vladajuće koalicije, da ih odmah usvoje oba doma bh. Parlamenta. No zastupnici SNSD-a su to odbili. Hitna sjednica Zastupničkog doma odgođena je do daljnjeg i time se ova godina završava nesuglasicama među vladajućim.
Nadalje, od evropskih zakona Vijeće ministara i bh. Parlament su usvojili izmjene i dopune Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, u dva navrata ove godine. Usvojen je i Zakon o sprečavanju sukoba interesa.
Na sve ove zakone važne za evropski put stigle su ocjene da nisu baš toliko dobri.
I konačno, od svih obećanja, u ovoj su godini usvojene dopune Zakona o administrativnim taksama, dopune Zakona o plaćama i naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BIH, te izmjene i dopune Zakona o državnoj službi u institucijama BiH.
Doduše, Vijeće ministara je pokušalo “progurati” i izmjene i dopune Zakona o BHANSA-i, ali je on odbijen u bh. Parlamentu zbog odredbe kojom se uvodi neograničen broj mandata rukovodstva ove institucije na čijem je čelu Davorin Primorac, zet lidera HDZ-a Dragana Čovića. Ovaj zakon nije bio predviđen Programom rada Vijeća ministara BiH za 2024.
Programom rada bio je obećan i Program reformi za 2024, budžet institucija BiH za 2025, zakon o željeznicama, zakon o elektronskim medijima, novi zakon o VSTV-u…
Institucije su sačinile nacrte nekih od obećanih zakona, ali oni još nisu došli pred Vijeće ministara BiH.
Zato je zabilježeno da je, naprimjer, Vijeće ministara BiH odbilo zahtjev Zastupničkog doma Parlamenta BiH, svog “poslodavca”, da sačini izmjene Zakona o mjeriteljstvu.
Vijeće ministara BiH se uspjelo i obrukati pred Evropskom unijom kada su, zbog nepravilnosti u javnim nabavkama, morali otkazati Samit lidera Zapandog Balkana i Evropske unije koji je trebao biti održan u Neumu, ali i kada nisu prihvatili diplomatske note ambasada Poljske, Slovenije i Rumunije u Sarajevu za organiziranje glasanja državljana ovih zemalja koji borave u BiH.
Nisu uspjeli usaglasiti ni Reformsku agendu potrebnu da bi BiH pristupila milijardi eura evropskog novca.
Također, iz tekuće rezerve, koja se koristi za hitne i nepredviđene situacije, nisu uspjeli izdvojiti više od milion KM kao pomoć ljudima o područjima koje su u noći s 3. na 4. oktobar pogodile poplave, bujice i klizišta, u kojim je život izgubilo 27 građana. Polovinu tog iznosa kojeg je Vijeće ministara “uspjelo” dati sama je osigurala, naprimjer, Vlada Tuzlanskog kantona i to gotovo odmah.
