Kritičari ove odluke upozoravaju da se iza regulatornih mjera krije nastojanje vlasti da dodatno pojačaju kontrolu nad internetom i protokom informacija, posebno onih koje se odnose na rat u Ukrajini. Slične mjere Rusija je ranije primjenjivala i prema drugim stranim online platformama.
Kako prenosi francuska novinska agencija AFP, ruske vlasti tvrde da lokalno pohranjivanje podataka ima za cilj sprječavanje njihove zloupotrebe u kriminalne ili terorističke svrhe. Moskva je više puta upozorila digitalne platforme da bi mogle biti suočene s prisilnim usporavanjem rada ili potpunom zabranom ukoliko se ne usklade s domaćim zakonima.
Ruski korisnici Telegrama tokom dana su prijavljivali poteškoće u radu aplikacije, uključujući sporije učitavanje i prekide u funkcionisanju, čak i prije nego što je Roskomnadzor zvanično potvrdio nova ograničenja. Regulator je saopćio da će mjere biti postepeno pojačavane. Telegram se u Rusiji koristi ne samo za privatnu komunikaciju, već i kao kanal za objavljivanje vijesti i zvaničnih saopćenja, uključujući i objave državnih institucija i Kremlja.
Prema navodima AFP-a, ruske vlasti već duže vrijeme nastoje usmjeriti korisnike ka domaćoj društvenoj mreži Max, koja osim komunikacije omogućava i bankarske usluge te pristup administrativnim procedurama. Telegram je već bio predmet pokušaja zabrane u Rusiji, ali je ta mjera povučena 2020. godine.
Osnivač Telegrama, Pavel Durov, ranije je imao više sukoba s ruskim vlastima. Nakon što je napustio društvenu mrežu VK, koju je osnovao i koja se često naziva ruskom verzijom Facebooka, sredstva od prodaje iskoristio je za razvoj Telegrama. Platformu je pokrenuo dok je boravio u egzilu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Durov je 2024. godine priveden u Parizu u okviru francuske istrage o navodnoj povezanosti Telegrama s kriminalnim aktivnostima, koja je i dalje u toku.
Roskomnadzor je i ranije uvodio ograničenja ili mjere nadzora nad drugim stranim platformama, među kojima su WhatsApp i YouTube.
(Vijesti.ba)
