Studija Univerziteta u Montrealu i Univerziteta u Poitiersu otkrila je da svakodnevno petominutno izlaganje tijela ekstremno hladnim uvjetima može povećati trajanje i kvalitet sna.
U istraživanju je učestvovalo 20 zdravih volontera, devet žena i 11 muškaraca u dvadesetim godinama. Svakog dana, u trajanju od pet dana, volonteri su u 18 sati ulazili u komoru rashlađenu na -90 stepeni Celzijusa. Tokom tog perioda, volonteri su živjeli uobičajeno, uz izbjegavanje alkohola, kofeina i drugih supstanci koje bi mogle utjecati na njihov san.
Praćenjem uz pomoć nosivih uređaja koji bilježe srčanu aktivnost, moždane valove i obrasce sna, istraživači su ustanovili da je kriostimulacija rezultirala poboljšanjem kvaliteta sna, iako su značajne promjene zabilježene tek nakon petog dana. Najveći efekat bio je na duboki san, fazu sna koja igra ključnu ulogu u fizičkom i mentalnom oporavku. Volonteri su, u prosjeku, nakon kriostimulacije imali 7,3 minute duži duboki san.
Rezultati studije, objavljeni u decembarskom izdanju časopisa Cryobiology, također ukazuju da su žene zabilježile veći subjektivni osjećaj poboljšanja kvaliteta sna u poređenju s muškarcima.
Iako ovi nalazi djeluju obećavajuće, naučnici upozoravaju da su promjene relativno male, a uzorak istraživanja ograničen. Potrebna su veća istraživanja kako bi se potvrdili benefiti kriostimulacije, posebno kod osoba koje pate od problema sa spavanjem.
“Kriostimulacija bi mogla biti posebno korisna za osobe s poremećajima sna,” izjavio je profesor Olivier Dupuy s Univerziteta u Montrealu, dodajući kako su ovi podaci dio šireg projekta koji istražuje zdravstvene koristi krioterapije.
Osim poboljšanja sna, kriostimulacija se istražuje i kao potencijalni tretman za ublažavanje bolova i upala, a Dupuyev tim planira objaviti dodatne radove o njenim efektima na zdravlje.
Iako će proći vrijeme prije nego što kriostimulacija postane standardni tretman, naučnici vjeruju da bi ovaj metod mogao pronaći primjenu u medicini, kineziterapiji i fizioterapiji.
