Hrvatska se sjeća s ponosom i tugom. Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i žrtvu Vukovara i Škabrnje 1991. obilježava se u cijeloj zemlji. Središnja komemoracija 33. godišnjice stradanja Vukovara održava se pod nazivom Vukovar – mjesto posebnog domovinskog pijeteta.
Prema službenim procjenama policije i lokalnih vlasti, u Vukovar je došlo 120.000 ljudi. Nepregledna rijeka ljudi iz Hrvatske i inozemstva prolazi ulicama Vukovara u tradicionalnoj Koloni sjećanja u spomen na 18. studenog 1991. kada je u srpskoj agresiji slomljena obrana ovoga grada. Vukovar je simbol stradanja i otpora. Sjećanje je to na sve ubijene, poginule, zatočene i nestale Vukovarce. Iskaz ljubavi i poštovanja.
Tromjesečna opsada
JNA i četničke paravojne postrojbe držali su grad Vukovar tri mjeseca u opsadi. Vukovar su u danonoćnim napadima s kopna, zraka i s Dunava u opsadi držala 81.884 agresorska vojnika, s 1.907 tenkova, 1.036 topova, 874 minobacača i dr. U gradu u kojem je tada bilo oko 15.000 civila i 1.803 branitelja ubijeno je najmanje 2.717 ljudi.
Barokni grad Vukovar je razoren gotovo do temelja. Najstrašniji zločini počinjeni su nakon ulaska agresora u Vukovar. Etničko čišćenje, masakri, egzekucije. Više od 22.000 nesrpskog domicilnog stanovništva, većinom Hrvata, nasilno je deportirano u logore na teritoriju Srbije, oko 300 ranjenika odvedeno je iz vukovarske bolnice i likvidirano na Ovčari, od 1.700 nestalih za kojima Hrvatska još uzaludno traga najviše njih, 350 branitelja i civila, s područja je Vukovara.
Malo mjesto Škabrnja u zaleđu Zadra naseljeno isključivo hrvatskim stanovništvom isti dan kada i Vukovar okupirali su JNA i četničke paravojne postrojbe pod zapovjedništvom ratnog zločinca Ratka Mladića. Nakon višesatnog granatiranja, masovnih likvidacija, groznih zločina, izvlačenja civila iz podruma, gaženja ljudi tenkovima, Škabrnja je zbrisana sa lica zemlje. Oko 20.000 građana hodalo je u Koloni sjećanja u Škabrnji. Zločini u Vukovaru i Škabrnji bili su planirani, dio halucinacije zvane velika Srbija.
Slični zločini, po istom scenariju, a radi ostvarenja suludog velikosrpskog projekta, ponovljeni su nakon Vukovara još mnogo puta na prostoru bivše Jugoslavije. Najkrvavije u Srebrenici, genocidom nad bošnjačkim stanovništvom. Vukovar i Škabrnja su i danas zločini bez kazne.
Komemorativni program u Vukovaru počeo je u 10 sati tradicionalno u dvorištu Nacionalne memorijalne bolnice “Dr. Juraj Njavro”. Klapa Sv. Juraj Hrvatske ratne mornarice pjeva Thompsonove “Ratnike svjetla”, Hegedušićevu “Stoji grad Vukovar”. Suze u očima. Kolonu sjećanja predvode vukovarski branitelji legendarne 204. vukovarske brigade, sa članovima obitelji zatočenih, nestalih, poginulih i umrlih branitelja te pripadnici policije koji su branili Vukovar 1991. Ispred njih ulicama Vukovara prolazi više od 2.600 mladih odjevenih u bijele majice na kojima su ispisana imena žrtava srpske agresije na Vukovar. Veliki broj ljudi došao je u Vukovar iz Bosne i Hercegovine. Kolona sjećanja prolazi vukovarskim ulicama put dug 5,5 kilometara do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata s 1.166 grobova. Misa, brojna izaslanstva polažu vijence i pale svijeće. Ondje su pokopane cijele generacije Vukovaraca.
Vukovar je i simbol zajedništva. Grad su od srpske agresije branili policajci iz Varaždina koji su došli u rujnu ojačati položaje i ostali do kraja. U obrani grada su i pripadnici HOS-a, Zbora narodne garde, branitelji iz Županje, Zagreba…
Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović i šest ministara sudjeluju u programu obilježavanja 33. godišnjice stradanja Škabrnje. Kolonu sjećanja ondje predvodi vojska.
Pupovac položio vijenac
U Koloni sjećanja u Vukovaru su predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade Andrej Plenković, izaslanik predsjednika Republike Orsat Miljenić. Plenković ističe da vlasti nastavljaju potragu za nestalima. Izjave vukovarskih majki koje 33 godine uzaludno tragaju za svojim sinovima su najdrastičnije. Govore: “Oni nisu nestali, neki znaju”. Tako već godinama govore pravnici koji smatraju da pitanje nestalih nije humanitarno, već pitanje ratnog zločina, jer je poznato tko i gdje je ljude zatočio, nakon čega im se gubi svaki trag.
Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac položio je 17.11. vijenac u dvorištu pravoslavne crkve Sv. Nikole u centru Vukovara i tako odao počast, kako je kazao, Hrvatima i Srbima i svima drugima “koji su bili žrtve tog bezumnog ratnog razdoblja”.
Pripadnici 148. brigade HV-a, Zagrepčani koji su otišli braniti Vukovar i ove godine šalju svoju poruku: “I reći ću vam još samo jednu stvar – ZAPAMTITE VUKOVAR”.
