U prostorijama Nacionalne i univerzitetske biblioteke visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) se obratio javnosti.
On je saopćio odluku kojom je riješen problem funkcioniranja Nacionalne i univerzitstske biblioteke u Bosni i Hercegovini.
– Napravio sam za vas jedan spisak: Zemaljski muzej, Historijski muzej, Nacionalna i univerzitetska biblioteka, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica, Kinoteka, Umjetnička galerija – Bosne i Hercegovine. Ovih sedam institucija su kulturni i identitetski stubovi Bosne i Hercegovine. Oni čuvaju bogatu i raznoliku historiju ove zemlje. I pritome osiguravaju da buduće generacije razumiju i cijene svoje zajedničko naslijeđe. U zemlji koja ima složenu prošlost, ove ustanove također doprinose pomirenju. Kao i međusobnom razumijevanju, jer prikazuju narative svih njenih naroda. Da budem vrlo jasan, moja namjera nije da isključim bilo koga, već da uključim sve. Želio bih pozvati da daju doprinos u ovom kontekstu – kazao je Šmit.
Vršenje nadležnosti
Dodao je da BiH kao osnivač i vlasnik ovih ustanova, dužna je vršiti svoje nadležnosti, uključujući one koje se odnose na imenovanje na rukovodeće pozicije i finansiranje.
– Ipak, ovih sedam institucija nalazi se na ivici kolapsa. Moram reći da organi BiH već decenijama nisu mogli i nisu ispunili svoje obaveze koje imaju. Danas vam se ovdje obraćam sa stepenica jedne od ovih ustanova. Vrata Nacionalne i univerzitetske biblioteke već nekoliko proteklih sedmica nisu bila otvorena za korisnike ovih ustanova. Svi trebamo osjećati odgovornost, ja posebno osjećam odgovornost prema ovoj riznici bosanskohercegovačke kulture. Ova institucija preživjela je napad 25. augusta 1992. godine, kada je granatirana Vijećnica. Moramo zaštiti ovaj simbol tradicije i zaštiti ovaj simbol zajedničke budućnosti – rekao je Šmit.
– Želio bih se obratiti zaposlenicima biblioteke. U proteklom periodu, proteklim mjesecima radili ste bez ikakvih naknada. Nije vam plaćena nijedna marka. Radili ste bez ikakve podrške. Da je ova situacija ostala takva, ona bi dovela do ugrožavanja akademske zajednice i poremetila bi funkcioniranje 78 drugih biblioteka u BiH.
Kazao je da su radnici radili, iako nisu imali ni marke plaćene.
– Da je situacija ostala ovakva, ona bi ugrozila i ostale biblioteke u BiH. Kako bi onemogućio ugrožavanje rada NUB-a BiH i spriječio da se slična situacija desi i u drugih sedam institucija od značaja za BiH, donio sam odluku kojom se podržava njihov rad. Nalog se odnosi na konkretne ovlasti za obavljanje poslova i ostalih šest institucija ako se susretnu sa sličnim problemom – naglasio je Šmit.
Nalog Vijeću ministra BiH
Pojasnio je da je svojim nalogom dao Vijeću ministara BiH rok od 60 dana da predložio zakon kojim bi se predložio način funkcioniranja ovih institucija.
Dodao je da će se interventno riješiti ključni problemi kao što je plaćanje računa za telefon i električnu energiju.
– Želio bih iskoristiti priliku da se zahvalim KS i FBiH jer su pomagali funkcioniranje ovih institucija. Ali se ovdje radi o državnim institucijama i cijela država treba da doprinese rješavanju ovog problema. Dakle, sve je potrebno pravovremeno obaviti i bit će objavljen odmah na web stranici i u Službenom glasniku BiH. Impresioniran sam da su koalicione stranke razgovarale o pravnom regulisanju ovog pitanja i želim zahvaliti svima koji žele dati neki doprinos.
Međutim, ne radi se o trenutnom pitanju, nego da i u narednim godinama treba razgovarati o lokaciji gdje će biti stalno smještena ova biblioteka. I ne samo ova biblioteka, koja treba biti locirana u Sarajevu, nego i druge. Nastojat ću da pomognem da se osigura to mjesto. Želim ponoviti da sam na raspolaganju uposlenicima biblioteke i želim zahvaliti na ustrajnosti i dolaze vam bolja vremena – zaključio je Šmit.
