Vlada Federacije BiH nastavlja nizati poteze koji sve više izgledaju kao sistematsko uništavanje privrede i standarda građana. Bez ikakvih reformi, bez konsultacija s poslodavcima ili ekonomskim stručnjacima, odlučeno je da minimalna plata bude 1.000 KM. Ovakvo lomljenje preko koljena nije praksa koja se igdje u svijetu provodi na ovakav način. Šta se krije iza svega?
Dokument koji mijenja pravila igre bez suštinskog razumijevanja posljedica na terenu, prema svemu sudeći, dio je populističke agende. U pokušaju da prividno unaprijede životni standard, Vlada i njeni kreatori odluka ignorišu realne potrebe tržišta i sposobnosti privrednika. Odluka o povećanju minimalne plate za 400 KM, koja pogađa oko 270.000 radnika, dolazi kao udarac na poslodavce, ali i na cjelokupnu ekonomiju.

Jedini pravi “dobitnici” u ovoj priči su budžetski korisnici. Naime, od dodatnih opterećenja poslodavaca, budžet Federacije BiH će se puniti za čak 72% više, što na godišnjem nivou iznosi dodatnu milijardu KM. Taj novac, kako se spekuliše, neće ići za dugoročne investicije ili reforme, već za “krpljenje rupa” – finansijskih potreba kumova, te pokrivanje političkih i ekonomskih interesa Dodika i Čovića.
Cijena za radnike i privredu
Hoće li radnici osjetiti boljitak? Odgovor je jednostavan: neće. Posljedice ovog zakona bit će dalekosežne i razorne. Poslodavci, suočeni s višim troškovima poslovanja, neminovno će povećati cijene proizvoda i usluga. Građani će to osjetiti kroz skuplje namirnice, veće troškove života i slabiju kupovnu moć. Kao domino efekat, ova politika rezultirat će dodatnim siromašenjem i otpuštanjem radnika, jer mali i srednji poduzetnici jednostavno neće moći podnijeti teret novih nameta.
Osim što je štetan, ovaj zakon je i presedan – primjer kako se odluke donose bez analize, bez konsultacija i bez ikakvog osjećaja za stvarne posljedice. Ekonomisti upozoravaju da ovakav “šok” nikada nije proveden ni u jednoj uređenoj zemlji, jer je svaki pokušaj radikalnih izmjena minimalne plate uvijek bio praćen ozbiljnim reformama, podrškom privredi i socijalnim dijalogom.
Politički teatar ili strateška izdaja?
Priča o povećanju minimalca podsjeća na bajku o Djedu Mrazu. Vladajuća elita, predvođena Mijatovićem i SDP-om, koristi ovu odluku kako bi pridobila naklonost birača, ali prava cijena njihove “darežljivosti” stići će na naplatu svim građanima. Kada postane jasno da je ovo bila skupa prevara, političari će se braniti klasičnim opravdanjem: “Nismo mogli znati šta će se desiti.”
Ključno pitanje ostaje: zašto se sve ovo radi na ovakav način? Da li je cilj samo privremeno smiriti socijalne tenzije i zamaskirati budžetske probleme? Ili je posrijedi dublja strategija u kojoj se kroz udar na privredu kreira prostor za političke manipulacije i daljnje osiromašenje stanovništva?
Pred nama su teška vremena
Odluka o povećanju minimalne plate na 1.000 KM, bez reformi i bez dijaloga s ključnim akterima, predstavlja rizik s nesagledivim posljedicama. Umjesto da ojača privredu, Vlada FBiH je izabrala da je oslabi. Radnici će na kraju biti ti koji će platiti cijenu – kroz gubitak posla, niži standard i još veće siromaštvo.
Građani Federacije BiH zaslužuju odgovornu vlast koja donosi promišljene odluke, a ne populističke mjere koje će uništiti temelje privrede. Ostaje da vidimo koliko će trajati iluzija koju su nam servirali i kada će stvarni troškovi ove politike postati vidljivi svima.