Najgori na razini Europske unije. I tako već nekoliko godina. Kada se spomene kvaliteta zraka Slavonski Brod je, prema podacima Europske agencije za okoliš, redovito najgori. Stanje na zadnjem, 372. mjestu, potvrđeno je u augustu, kada je spomenuto tijelo posljednji put ažuriralo svoje podatke. Usto, mjerenja redovito bilježe postaje diljem Hrvatske, a informacije o koncentraciji zloglasnih PM čestica objavljuje Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije. U protekloj godini dio Slavonskog Broda se u lošem, vrlo lošem ili izuzetno lošem zraku gušio 205 dana, pokazuju podaci s jedne od dviju tamošnjih mjernih postaja. A sredinom studenog povremeno povećanje koncentracija PM10 i PM2.5 čestica, indikatora zagađenosti zraka, zabilježena je na mjernim postajama diljem Hrvatske, što je potvrdio i Državni hidrometeorološki zavod.
– Reklama –
“To je karakteristično za ovo doba godine, a uzrok su emisije iz kućnih ložišta i promet, kao i nepovoljni meteorološki uvjeti, odnosno, stabilne atmosferske prilike koje otežavaju prirodno miješanje zraka. U odnosu na prethodne mjesece, može se primijetiti povećanje koncentracija čestica, što je uobičajeno u zimi u kontinentalnom dijelu Hrvatske, zbog intenzivnijeg grijanja”, navode iz DHMZ-a. Nedavno povećanje koncentracije nije zaobišlo ni metropolu, gdje se nalaze četiri mjerne postaje, ali u DHMZ-u napominju kako je kvaliteta zraka u Zagrebu danas znatno bolja nego prije 45 godina, kada je grad bio veliko industrijsko središte, a vozila nisu imala katalizatore.
A jednu od najgorih statistika kada je riječ o onečišćenosti zraka u posljednje vrijeme, objavljeno je početkom sedmice, ima glavni grad BiH. Sarajevo je, naime, u ponedjeljak navečer dospjelo na vrh popisa glavnih gradova s najvećim zagađenjem zraka na svijetu, zajedno s indijskom prijestolnicom New Delhijem, objavila je švicarska stranica AirQuality, uz naglasak kako je zrak u tim gradovima opasan po ljudsko zdravlje. Hladnije vrijeme neminovno doprinosi ljudskim faktorima onečišćenja u urbanim sredinama, navodi to atmosferski fizičar Branko Grisogono.
– Reklama –
“Zimi češće bilježimo pojačane koncentracije čestice jer je atmosfera slojevitija i stratificirana. To znači da je u gornjim slojevima zrak topliji, a u nizinama i kotlinama je hladniji i teži. Možemo reći da se taj zrak ujezeri i kad nema vjetra i gibanja u kotlinama gdje postoji promet, industrija i grijanje, onda dolazi do pojačanog onečišćenja. Najbolji su primjeri Zenica, francuski Grenoble, austrijski Innsbruck, a naposljetku i Zagreb”, pojašnjava Grisogono.
“Veće čestice možemo donekle iskašljati, stoga su manji problem, dok one sitnijeg promjera ulaze dublje u dišni sustav i nikako ih ne možemo izbaciti iz organizma. Ostaju u alveolama i dugoročno truju pluća. Usto, općenito s porastom prometa u gradovima, djelovanjem industrije, ali i praksom intenzivne poljoprivrede u kojoj se koriste pesticidi i herbicidi, udišemo sve više čestica koje nama štete, stoga se naše tijelo ne stigne očistiti. Stoga, u globalu, bilježimo porast problema s dišnim, ali i srčanim te živčanim sustavom”, zaključuje Grisogono.
