Na cestama u Bosni i Hercegovini sve je više automobila, a gužve su sve izraženije, posebno u većim gradovima. Nepoznavanje propisa i saobraćajna nekultura, loša infrastruktura i stari automobili, dovode do toga da je Bosna i Hercegovina po broju poginulih na cestama u evropskom vrhu. Ministarstvo obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona danas je u Tuzli organiziralo edukaciju za licencirane predavače, ispitivače i instruktore vožnje, na kojoj se okupilo otprilike 300 učenika iz cijele BiH.
– Poduzeli smo niz koraka kako bismo oblast saobraćajne edukacije učinili kvalitetnijom. Najveći iskorak u tom kontekstu je aplikativni softver koje razvijamo i koji će cijeli sistem učiniti transparentnijim, kroz uvid u prijavu kandidata i kontrolu cjelokupnog procesa polaganja vozačkog ispita u TK. Edukacije su veoma važne za instrukture, a sasmim tim i za kandidate koje će oni obučavati. Plan nam je da radimo na edukaciji i drugih slojeva stanovništva da bi što bolje razumjeli saobraćaj i nove izazove koje izgradnja moderne infrastrukture donosi pred nas – kaže Ahmed Omerović, ministar obrazovanja i nauke TK.
Pomoćnik ministra za saobraćajnu edukaciju Nusret Muminović kaže da se edukacije za licencirane predavače, ispitivače i instruktore vožnje provode svake godine već 14 godina, a ove godine imamo učesnike iz svih djelova Bosne i Hercegovine.
– Cilj nam je pronaći adekvatne odgovore na sve ono što je saobraćaj i moderne izazove koji se javljaju. Da bismo imali bolju ukupnu sliku, moraju i ostali elementi da prate, prije svega infrastruktura. Ceste u TK su projektovane davnih 80-ih godina prošlog stoljeća, a broj vozila se povećao toliko da to nije adekvatno. Saobraćajna kultura treba i može biti bolja i to je jedan od izazova. Jedan od elemenata je starosna dob vozila, koja kada su u pitanju putnička vozila prelazi 20 godina – kaže Muminović.
O usporedbi između BiH i Evropske unije govorio je inženjer saobraćaja i pomoćnik generalnog sekretara Hrvatskog autokluba (HAK) Sinan Alispahić, koji je istakao da je jedan od prioriteta EU-a smanjiti broj poginulih na cestama.
– Cilj je da se do 2050. godine u EU ostvari vizija nula. Sigurnost saobraćaja je uz zaštitu granica su dva najveća prioriteta u EU zbog toga se u tom pravcu izdvajaju veliki resursi. Podaci za 27 članica EU-a pokazuju da te zemlje imaju 47 poginulih u saobraćaju na milion stanovnika, a BiH ima 72 poginula. Jasno je da se mora promijeniti pristup, osvijestiti građane i da se mentalitet, navike i ponašanje moraju mijenjati – kaže Alispahić.
Prema podacima BiHAMK-a u saobraćajnim nesrećama u 2023. godine život je izgubilo 255 osoba, 1.695 ih je zadobilo teže, a 9.249 lakše tjelesne povrede. Za usporedbu, u 2022. godini na bh. cestama poginule su 222 osobe, što znači da je u 2023. godini ovaj broj porastao za 33.
Jedna od novina na našim cestama su kružni tokovi kojima mnogim vozačima predstavljaju problem jer je evidentno da svi ne poznaju pravila kretanja.
Nurfet Balkić vlasnik je autoškole iz Živinica koji svake godine učestvuje na edukacijama, a ovoga puta poseban akcenat bit će na kružnim tokovima.
– Baš o kružnim tokovima danas imamo prezentaciju, a lično sam učestvovao u pripremi. Slažem se da nam trebaju sve savremeniji kružni tokovi, uvijek sam za njih u odnosu na raskrsnicu, ali potrebno je raditi na edukaciji – rekao je Balkić.
Tokom 2023. godine registrirano je 3.827 nesreća više u odnosu na 2022. godinu, što izraženo u procentima prikazuje povećanje ukupnog broja saobraćajnih nesreća za 10,89 posto. U 2023. godini broj saobraćajnih nesreća s poginulim osobama iznosio je 5.058, što je za 275 više u odnosu na godinu ranije.
Edukacije instruktora sigurno su dio rješenja, ali bez bolje infrastrukture i kapacitiranih cesta, teško da će crne brojke sa bh. cesta zanačajnije pasti piše Faktor
