Kriza u Gruziji dodatno je produbljena izborom bivšeg fudbalera Manchester Cityja Mihaila Kavelašvilija za novog predsjednika.
Opozicija ga ne priznaje, dosadašnja predsjednica Salome Zurabišvili poručuje da ne misli odstupiti.
Usprkos prtestima opozicije i Brisela, zastupnici vladajuće stranke Gruzijski san u subotu su izabrali proruskog političara kao jedinog kandidata, jer je opozicija bojkotovala izbore. Protesti se nastavljaju, ustavna kriza se produbljuje, s obzirom na to da opozicija tvrdi da su uz pomoć Rusije pokradeni parlamentarni izbori u oktobru, pa su po njima nelegalni i vlada i zastupnici i predsjednik kojeg su zastupnici izabrali.
Ovu bivšu sovjetsku republiku potresaju protesti zbog istog pitanja koje je Ukrajinu gurnulo u rat, piše The New York Times: odnosa s Evropom i Rusijom. Gruziji prijeti ukrajinski ili bjeloruski scenarij: ili će kliznuti pod punu kontrolu Moskve poput Bjelorusije, ili će pak izazvati Vladimira Putina na vojnu intervenciju, poput Ukrajine koja se 2014. pokušala otrgnuti zagrljaju Moskve, prenosi Jutarnji.hr.
Gruzijski san proglasio je pobjedu na spornim parlamentarnim izborima 26. oktobra. Opozicija tvrdi da su lažirani uz pomoć Moskve. Nakon izbora vlada je objavila da na pet godina zamrzava pristupne pregovore s EU. Od tada ne prestaju protesti. Većina od 3,7 miliona Gruzijaca, prema anketama i više od 80 posto, zalaže se za priključenje Evropskoj uniji, a cilj ulaska u EU i NATO upisani su u ustav.
Uz prorusku vladu Gruzija je u subotu dobila proruskog predsjednika: Kavelašvili je proteklih mjeseci više puta tvrdio da zapadne obavještajne službe nastoje gurnuti Gruziju u rat s Rusijom. Gruzija je do 1991. bila u sastavu Sovjetskog Saveza, a od 19. stoljeća i Ruskog Carstva. Zemlja je usred bitke koja nije završena raspadom Sovjetskog Saveza ni ruskom agresijom na Ukrajinu: to je bitka za nove granice između Zapada i ruskog istoka.
Pitanje je kako će se stvari dalje razvijati: sadašnjoj predsjednici Salome Zurabišvili, prozapadno orijentisanoj žestokoj kritičarki vlasti, mandat istječe danas. Obećala je da će ostati na dužnosti do održavanja novih izbora. U objavi na X-u izbor Kavelašvilija usporedila je s načinom na koji su gruzijski lideri birani dok je zemlja bila dio Sovjetskog Saveza. Po zakonu iz 2017., predsjednika se više ne bira na izborima. Kao jedinog kandidata izabralo ga je 300 zastupnika, među kojima su članovi parlamenta, općinskih i regionalnih skupština. Gruzija se uvijek opirala ruskom utjecaju i neće prihvatiti da joj se ukrade glas i ukrade sudbina, poručuje ona.
Salome Zurabišvili ne misli odstupiti.
“Ostajem vaša predsjednica – nema legitimnog parlamenta pa tako ni legitimnih predsjedničkih izbora ni inauguracije. Moj mandat traje”, objavila je na X-u.
Građani i dalje izlaze na ulice Tbilisija i protestvuju.
“Ne zahtijevamo novu revoluciju, tražimo nove izbore, ali da volja naroda ne bude pokradena”, rekla je za AP.
Gruzijski san na vlasti je od 2012., nominalno je za priključenje EU, ali s vremenom je politikom sve sličniji Rusiji, navodi Politico. Stranku je osnovao Bidžina Ivanišvili, milijarder koji se obogatio u Rusiji. Vladaju sve autoritarnije, po uzoru na Rusiju donijeli su zakone koji ograničavaju LGBTQ prava i medijske slobode. Brisel je na to reagovao stavivši Gruziju na čekanje i u junu im ukinuo finansijsku pomoć. Gruzija ima status kandidata od decembra 2023. U posljednjem zaokretu vlada je 28. novembra objavila da “odbacuje ucjene” i zamrznula pregovore s EU na pet godina. Od tada svake večeri opozicija organizuja proteste pred zgradom parlamenta u Tbilisiju. Stotine su privedene, a više od 100 demonstranata zatražilo je medicinsku pomoć. Gušenje protesta izazvalo je snažnu osudu SAD-a i dužnosnika EU, navodi AP. Francuski predsjednik Emmanuel Macron u petak je u videoizjavi podrške protestima poručio da gruzijski evropski san ne smije biti ugašen.
“Evropa ne nastoji sijati haos, Evropa ne nastoji destabilizovati ili pokoriti svoje komšije. Glas Gruzijaca se mora slušati i poštovati”, istakao je Macron.
I dalje snažno privredno i energetski povezana s Rusijom, Gruzija je odbila uvesti vize za ruske državljane nakon agresije na Ukrajinu, pomažu Kremlju da izbjegne zapadne sankcije. S druge strane, SAD i evropske zemlje također pokušavaju utjecati na događaje u Gruziji, podupirući neprofitne organizacije i dijelove stanovništva koji nastoje približiti zemlju Zapadu, navodi NYT.
U tekstu za NYT Anna Japaridze, gruzijska književnica i rediteljica, piše kako Gruzijski san uspješno iskorištava strahove Gruzijaca još iz vremena kratkog rata Gruzije i Rusije 2008., nakon čega je Moskva pojačala prisutnost u Južnoj Osetiji i Abhaziji, na oko 20 posto gruzijskog teritorija.
U predizbornoj je kampanji Gruzijski san upozoravao da bi njihov izborni poraz mogao izazvati rusku agresiju. Postavili su jumbo plakate na kojima su suprotstavljene slike lijepih zgrada u Gruziji i uništenih ukrajinskih. Sliku ukrajinskih ruševina označili su brojevima na glasačkim listićima dodijeljenima opozicionim strankama.
Opozicija se bori i zakonskim putem. Jedan od autora gruzijskog ustava, Vahtang Kmaladze, tvrdi da su sve odluke novog parlamenta ništavne, prenosi The Guardian. To argumentuje time što su potvrđeni mandati novoizabranih zastupnika prije završetka sudskog spora koji je inicirala sadašnja predsjednica, opovrgavajući legitimitet izbora. Gruzija se suočava s ustavnom krizom bez presedana, ističe Kmaladze. Novi predsjednik Mihail Kavelašvili trebao bi biti inaugurisan 29. decembra.
(Vijesti.ba)
