Izjava premijera Hrvatske Andreja Plenkovića, u kojoj se naglašava važnost ulaganja u kulturne, obrazovne i zdravstvene institucije radi očuvanja identiteta Hrvata u BiH, posebno u Mostaru, potaknula je osvrt direktora Vakufske direkcije, dr. Senaida Zajimovića.
Njegova poruka fokusira se na značaj ravnopravnog pristupa očuvanju kulturnog i vjerskog naslijeđa svih zajednica u Mostaru, s posebnim akcentom na bošnjačko naslijeđe i projekte od ključnog značaja za očuvanje identiteta.
„Dok Hrvatska snažno podržava projekte poput izgradnje Hrvatskog narodnog kazališta, bošnjačka politika mora jednako insistirati na rješavanju ključnih pitanja, uključujući status Lakišića harema i omogućavanje izgradnje Interkulturnog centra Mevlana na njemu“, ističe Zajimović.
Naglasio je da Lakišića harem nije samo simbol duhovne i historijske povezanosti Bošnjaka s Mostarom, već i značajan vjerski lokalitet koji zaslužuje trajnu zaštitu i obnovu, te stoga njegovo neriješeno pitanje ukazuje na potrebu snažnijeg angažmana bošnjačkih institucija u očuvanju vlastite baštine.
„Istovremeno, izgradnja Interkulturnog centra Mevlana ne bi samo afirmisala bošnjački kulturni identitet, već i pružila platformu za dijalog i promociju zajedničkih vrijednosti svih građana i naroda koji žive u Mostaru i Hercegovini i stoga bi projekat Interkulturnog centra Mevlana trebao biti ravnopravno tretiran u odnosu na Hrvatsko narodno kazalište, čime bi se osigurao balans u kulturnom i vjerskom razvoju grada“, konstatira Zajimović.
Potom je upozorio da Mostar, kao grad koji nosi snažan simbolizam susreta različitih identiteta, ne smije postati prostor gdje se kulturni, vjerski i nacionalni projekti realizuju na štetu jedne zajednice. S tim u vezi naglasio je da bošnjačka politika mora artikulisati jasnu viziju očuvanja svoje kulturne i vjerske baštine, posebno kroz podršku projektima poput vraćanja Lakišića harema i izgradnje Interkulturnog centra Mevlana.
„Ovi projekti trebali bi postati prioritet, ne samo na lokalnom nivou, kojeg veoma dobro i snažno promovira Muftijstvo mostarsko, već i na državnom, kako bi se osigurala ravnopravnost u očuvanju naslijeđa svih naroda. Ukoliko se zanemare ova pitanja, Mostar bi mogao postati simbol neravnopravnog tretmana vjerskih i kulturnih zajednica, što bi dodatno narušilo ionako kompleksne odnose među narodima u BiH. Stoga je ključno djelovati proaktivno i strateški, kako bi Mostar postao primjer suživota i ravnopravnosti, umjesto novih podjela“, naglašava Zajimović.
Na kraju je kazao da njegovo reagiranje ima za cilj otvaranje konstruktivnog dijaloga i prepoznavanja važnosti procesa integracije i usaglašavanja stavova i djelovanja svih političkih, društvenih i vjerskih bošnjačkih faktora.
„Samo kroz zajednički rad može se osigurati da simboli poput Lakišića harema i Interkulturnog centra Mevlana ne ostanu zapostavljeni, već postanu trajni svjedoci bošnjačke prisutnosti i doprinosa u Mostaru“, poručio je Zajimović.
