Iz Vlade poručuju da će izaći u susret poslodavcima, ali i važnost hitnog donošenja Zakona o fiskalizaciji
I dok Federacija BiH nema odluku o privremenom finansiranju, ne stišavaju se reakcije o minimalnoj plati od hiljadu maraka. Poslodavci traže, smanjenje nameta. Na potezu je opet federalna Vlada, koja bi u narednim danima trebala dostaviti prijedloge za rješenje ove situacije. Šta je i kada moguće očekivati, ko je Odlukom o minimalnoj plati dobio, a ko gubi?
Federacija BiH i dalje bez budžeta, ali i privremenog finansiranja. Sjednica koja je trebala donijeti konkretnije odgovore i rješenja otkazana je. U međuvremenu, odluka o minimalnoj plati od hiljadu maraka u Federaciji, otvorila je brojna pitanja, i opterećenja. Iz Vlade poručuju da će izaći u susret poslodavcima, ali i važnost hitnog donošenja Zakona o fiskalizaciji.
– Pa je subvencioniranje razlike doprinosa na platu za obrte, mikro i mala preduzeća, za otprilike 140 hiljada radnika na osnovu Uredbe koja je već pripremljena i koja će biti usvojena od strane Vlade nakon usvajanja budžeta za 2025. godinu – kaže Nermin Nikšić, premijer Federacije Bosne i Hercegovine.
A set fiskalnih zakona bi se u parlamentarnoj proceduri, prema najavama Vlade i Ekonomsko-socijalnog vijeća mogao naći početkom feburara. Nova sjednica EVS-a je zakazana za ponedjeljak, na kojoj bi Vlada trebala donijeti mjere olakšanja za poslodavce.
– Bez tog sistemskog rješenja nema pravednog rješenja.Vlada i parlament moraju donijeti te fiskalne zakone kako bismo svi znali pod kojim uslovima i na koji način možemo poslovati. Fiskalni zakoni i da se donesu u martu ili aprilu, njihova primjena je od 1.1.2026. godine – naveo je Safudin Čengić, predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća.
Da su nužne cjelovite fiskalne reforme tvrdi i predsjednik HDZ-a Dragan Čović.
– Prilagodit se promjenama evropskim i svjetskim kada je u pitanju fiskalna politika, to danas ne radimo na taj način. Ne možete samo jedan kamenčić povući, jer sve drugo je vezano, to je jedan organizam. Oni koji ne razumiju fiskalnu politiku bojim se da često znaju zalutati – kazao je Čović.
Delegat u Domu naroda Federalnog parlamenta, Aljoša Čampara, uputio je u parlamentarnu proceduru Prijedlog izmjena zakona o porezu na dohodak i Prijedlog izmjena Zakona o doprinosima, kako bi se, tvrdi, rasteretili poslodavci, a radnici dobili veće plate.
– Da će poslodavci više zapošljavati ljude ukoliko imaju manja opterećenja, da neće biti rada na crno, da su konkurentniji na stranom tržištu, jako je bitno da u ovoj situaciji sigurno ne bi došlo do otpuštanja radnika – naveo je Čampara.
Građani pozdravljaju odluku o minimalnoj plati, kao pozitivan potez za radnike.
Sindikalci tvrde da bi set fiskalnih zakona trebao biti završen za šest mjeseci. Da je to put ka trajnom rješenju, smatraju i poslodavci, koji traže smanjenje opterećenja na platu, prije svega doprinosa i poreza.
– Mi očekujemo da 700 KM bude oporezivo, da 300 KM poslodavac može isplatiti neoporezivo da bi došli do minimalne plaće od 1000 KM. Mislim da bi takva mjera sigurno pomogla poslodavcima da ne ugrozimo tekuće poslovanje i zaposlene – kaže Suad Ećo iz Udruženja poslodavaca KS.
“Ono što je važno je da se kroz taj set fiskalnih zakona obezbijedi da sve ono čega se država oslobodi ide isključivo u plate radnika, te kao dodatni dio da u tom setu fiskalnih zakona budu izmjene Zakona o porezu na dobit i Zakona o porezu na dividende”, navodi Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.
Pravo je vrijeme da se urade fiskalne reforme u Federaciji BiH, smatra zastupnik u predstavničkom domu federalnog Parlamenta Admir Čavalić.
– Bojim sve da je sve ostalo uredba za uredbom, odluka za odlukom, i da vodi u potpunu pravnu, ekonomsku, političku, ili bilo kakvu drugu neizvjesnost, a to se upravo dešava od u Federaciji BiH 30.12. prošle godine. Dakle, nije problem hiljadu maraka neto, problem je minimalna bruto plata od 1.744 marke – kaže Čavalić.
Oglasili su se i iz nevladinog sektora. Mreža za izgradnju mira upozorava da nevladine organizacije nemaju dodatne izvore primanja, te da bi zbog najavljenog povećanja minimalne plate u NVO sektoru bez posla moglo ostati više od tri hiljade ljudi, piše BHRT.
