Nepostignut dogovor u SAD-u podiže cijenu plemenitog metala
Cijena zlata u utorak je dostigla historijski maksimum, a glavni razlog leži u blokadi oko usvajanja novog budžeta u Sjedinjenim Američkim Državama, zbog čega je došlo do zatvaranja američke vlade.
Spot cijena zlata zabilježila je rast od 0,4% i dosegla 3.974,09 dolara po unci u 04:46 GMT, približavajući se rekordu od 3.977,19 dolara iz ranijeg dijela trgovanja. Terminski ugovori za isporuku u decembru porasli su za 0,5%, dostižući vrijednost od 3.996,40 dolara.
Predsjednik Federalnih rezervi Kansas Cityja Jeff Schmid naglasio je da se protivi daljem snižavanju kamatnih stopa, upozoravajući da Fed mora ostati fokusiran na rizik od visoke inflacije, uprkos slabostima na tržištu rada. Ipak, tržišni pokazatelji predviđaju nova smanjenja od po 25 baznih bodova, s vjerovatnoćom od 93% u novembru i 82% u decembru, pokazuju podaci CME FedWatch alata.
Zlato, koje ne donosi prinose, tradicionalno jača u uslovima ekonomskih potresa i niskih kamata. Od početka 2025. cijena je skočila za 51%, zahvaljujući snažnim kupovinama centralnih banaka, rastu interesa malih investitora i slabljenju dolara.
Goldman Sachs je početkom sedmice revidirao svoju prognozu za decembar 2026. na 4.900 dolara po unci, umjesto ranijih 4.300, navodeći prilive u zapadne ETF-ove i kontinuirane nabavke centralnih banaka. Narodna banka Kine već jedanaesti mjesec zaredom povećava svoje zlatne rezerve.
Istovremeno, tržište drugih plemenitih metala bilježi stabilnost – srebro se drži na 48,52 dolara po unci, platina je blago porasla na 1.626,55 dolara, dok je paladijum skočio za 0,9% na 1.330,91 dolara.
